Pariške godine

Zbog siromaštva u kom je živio , kao i zbog svog uobicajnog nesnalaženja u svijetu , ubrzo nakon dolaska u Pariz Chagall je poželio da se vrati u Rusiju i jedino što ga je odvratilo od te namjere bilo je to što nije imao dovoljno novca za put . Medutim , vremenom je Pariz za njega postao “drugi Vitebsk” i Chagall se namjeravao u njemu trajno nastaniti .Ono cime ga je Pariz najviše oduševljavao je istancan osjecaj za mjeru , jasnocu , formu , koji je , kako je sam napisao , jednako pronalazio kako u najoduševljenijim pobornicima kubizma tako i u obicnim radnicima ili na pijacnim tezgama . Obilazio je galerije gdje su bila izložena djela impresionista , postimpresionista , Matisa . Iznad svega otkrio je u Louvru stare majstore . Sve to se odrazilo u Chagallovom djelu , medutim za njegov dalji razvoj najbitniji je bio tada aktuelni i svakako jedan od uopšte najznacajnijih umjetnickih pokreta dvadesetog vijeka – kubizam . Ali iako je preuzeo neke elemente iz kubistickog slikarstva , on ih je upotrebljavao neprogramski , tako da nije napustio svoj vec izgraden licni stil . Za njega nije bila od primarnog znacaja analiza oblika na kubisticki nacin . Nije primenjivao Picassov i Braqueov integralni metod po kom se trenutna slika predmeta videnog iz odredenog ugla obogacuje svim onim što se o predmetu i njegovoj upotrebi zna . Medutim Chagall je od kubista preuzeo nov nacin komponovanja slike gdje odredeni geometrijski obrasci postaju organizatori naslikanih motiva , a to mu je omogucilo da spoji najrazlicitije fragmente svoga iskustva , koji u stvarnosti nikad ne bi mogli stajati zajedno i tako stvori magicne slike , koje svojom atmosferom potsjecaju na svijet snova .

Jedna od najuspjelijih slika iz ovog razdoblja , u kojoj je Chagall potpuno iskoristio ove nove mogucnosti koje mu je otvorio kubizam je “Selo i ja”(1911.-1912.)Na ovoj slici osnovni kompozicijski princip pretstavljaju krugovi razdijeljeni u odsjecke , koje je , kao i nacin upotrebe boje , Chagall preuzeo od svog prijatelja Delonea , osnivaca postkubistickog pokreta poznatog kao orfizam . Slika je razdijeljena u cetiri sekcije kojima dominiraju arhetipske glave covjeka i životinje na lijevoj i desnoj strani , scena iz Vitebska u gornjem i grancica u donjem dijelu slike . Providna glava janjeta , unutar cijeg obrisa se vidi prizor mužnje , zeleno lice covjeka , kuce i ljudi okrenuti naopacke i ostali motivi cije su proporcije u suprotnosti sa svakim stvarnim iskustvom pretstavljaju realnost izvan vidljivog svijeta , zamišljenu stvarnost u kojoj fragmenti iz sjecanja postaju simboli .

Pored ove , Chagall je u prvim godinama svog boravka u Parizu naslikao dosta slika koristeci slicnu koncepciju . Medutim vremenom ju je postepeno napuštao , iako je još uvijek zadržao neke kubisticke elemente . Dok je u ranim pariškim godinama svoje razlicite impresije i sjecanja ujedinjavao u cjelinu posretstvom odredene apstraktne strukture kasnije se sve više usredotocavao na jednu scenu koja dominira cijelom slikom . Medutim bez obzira na ove promjene u formalnim koncepcijama Chagall nije mijenjao svoje interesovanje prema fantasticnom , prema tajnom životu stvari , što i cini prepoznatljivim sve njegove radove .

Pored scena iz Rusije i nekoliko slika posvecenih prijateljima koji su pomogli promociji njegovog djela (medu njima su bili pjesnici Apoliner i Mezin , Cendrars , trgovac Walden i izdavac casopisa o umjetnosti Canoda ) jedna od najcešcih Chagallovih tema postao je i Pariz . Njegov “Pogled kroz prozor” jedna je od najcudnijih i najromanticnijih slika Pariza ikad naslikanih . I Pariz koji se vidi kroz prozor i unutrašnji prostor ispred prozora Chagallova vizija pretvara u sopstveni svijet mašte . U donjem desnom uglu je osoba s dvostrukim licem Janusa . Na prozorskoj dasci sjedi macka sa ljudskom glavom . Vani se vide Ajfelov toranj , tramvaj okrenut naopacke , radnik koji se spušta padobranom , pješaci koji lebde . Preovladuju osnovne boje i ružicasta , koje još više doprinose ugodaju nostalgicnog sna .

Walden je 1914. organizovao izložbu Chagallovih slika , koja je imala velikog uticaja na njemacke ekspresioniste , medutim sam Chagall nije dobio nikakve prihode od ove izložbe , jer dok je bio u posjeti porodici u Rusiji izbio je Prvi svjetski rat i onemogucio mu povratatak u Francusku za narednih devet godina