Vecim dijelom Svedskog predjela (skandinavski lanac), dominiraju crnogoricne sume, u juznijim predjelima prosarane su i nekim listopadnim vrstama (najcesce breza i topola). Listopadne sume bukve i hrasta na juznoj i jugozapadnoj obali pretvorene su u poljoprivredno zemljiste. Tako|e od juznog dijela zemlje, pa sve do Norrlanda (srednja Svedska), nalaze se i druge listopadne sume lipe, jasena, javora i bresta.Zahvaljuju}i krecnjackoj podlozi i povoljnim klimatskim uslovima, Gotland, Oland i dijelovi skandinavskog gorja imaju vrlo interesantnu floru (ukljucuju}i veliki broj varijeteta orhideje). Fauna Svedske je unistavana od ledenog doba pa do naseljavanja ljudi na odredjenim prostorima. Vukovi su gotovo istrijebljeni, dok medvjedi i lisice jos uvijek nalaze stanista u sjevernim sumama. Sirom zemlje najbrojnije zivotinjske vrste su losovi (sjeverni jeleni), srndaci, lisice i zecevi. Naravno, za lovce su najatraktivniji losovi (koji su inace uzrocnici brojnih saobracajnih nesreca).

• 1850-ih godina ubijano je oko 1000 losova godisnje, sada je taj broj od 150 do 200 komada.Lov na ove zivotinje je strogo ogranicen, a neke vrste su potpuno zasticene. Zimska populacija ptica svodi se na samo nekoliko vrsta, medjutim ljeto donosi veliki broj ptica selica iz juznih krajeva.

• Sa svojom dugom obalom i mnogobrojnim jezerima i rijekama, Svedska je bogata vodenom faunom, medjutim i ona se polako smanjuje pod uticajem okoline i nacina zivota (isto se odnosi i na balticke foke). Najznacajniji izvori ribe su atlantska obala (bakalar i skusa), Botnicki zaliv, jezera i rijeke sa lososom i stukama, i Baltik (haringe).

• 1910., Svedska je, kao prva evropska zemlja, osnovala nacionalne parkove(Abisko,Sarek,Dundret), radi zastite prirodnih bogatstava, uglavnom u Norrlandu, ali i drugdje sirom zemlje. Na taj nacin posljednji dijelovi evropske divljine su sacuvani od eksploatacije i unistavanja. Mnoge prirodne rezerve i kulturna obiljezja su tako|e zasticena u svrhu zastite okoline.Narocito su interesantni visoki ekoloski standardi {to se tice zastite okoline. Obicajno pravo nalaze slobodu kretanja sumama i poljima, i branje jagoda i gljiva, ali nosi i obavezu ocuvanja krajolika, i postovanje privatne imovine.

• Upitate li inace ljubaznog Svedjanina, gdje bere jagode, on ce vam se zagonetno nasmijati i promijeniti temu. Dobro mjesto za branje jagoda je porodicna tajna.

• Zadnjih godina, zarada od branja sumskih jagoda je bila dovonjna da privuce studente iz istocne Evrope. Ukoliko je rodna godina, zarada za dva mjeseca branja ovog voca je ravna cijeni jedne godine studija na univerzitetu (npr. u Poljskoj).

BACK