Aristokle, nazvan Platon (platos - sirina)rodio se u Atini u aristokratskoj porodici.
Prva znanja stekao je od Sokrata , a nakon njegove smrti mnogo je putovao da
bi se konacno pridruzio pitagorejcima na Siciliji. 387. god p.n.e u Atini je osnovao
filozofsku skolu - Akademiju koja je postojala 10 vijekova. Napisao je mnogo
djela, uglavnom u formi dijaloga, sa Sokratom kao centralnim likom; najpoznatija su:
Ijon, Odbrana Sokratova, Hipija, Protagora, Fedar, Fedon, Drzava itd.

Osnovu Platonove filozofije cini objektivni idealizam, smatrajuci da je prava stvarnost u idejama,
a da je svijet koji mi opazamo samo sjenka jedinstvene, nedjeljive i nepromjenljiveideje, dok je ideja
dobra vrhovna ideja.

Metoda saznanja za Sokrata je subjektivna dijalektika tj. kretanje u oblasti misljenja; postupak koji cine tri stepena (ironija, majentika, definisanje pojmova), a Platon svoju nauku o idejama smatra dijalektikom ciji je polazni pojam istrazivanje i klasifikacija ili dioba pojmova. Izvori saznanja kod njega su cula (za pojave), razum (za matematicke odnose i um pomocu kojeg se shvataju ideje. Smatrao je da postoji seoba dusa i da svaki mudar covjek tezi smrti jer ona oslobadja dusu iz ropstva u tamnici.