KONTINENTI

OPSTE KARAKTERISTIKE

 

Sjeverna i Srednja Amerika

Evropa

Azija

Australija

Afrika

Juzna Amerika

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

SJEVERNA I SREDNJA AMERIKA

          Sjeverni kontinent zapadne hemisfere prostire se od Sjevernog ledenog okeana na sjeveru do Karipskog mora i Panamskog prolaza na jugu, i od Tihog na zapadu do Atlanskog okeana na istoku. Obala ovog kontinenta je razgranata sa velikim brojem zaliva (Aljaski, Kalifornijski i dr.), poluostrva (Labrador, Aljaska, Kalifornija, Florida, Jukatan) i ostrva (Grenland, Bafinova zemlja,Viktorijino, Njufaundlend, Kuba i dr.)

          U blizini tihog okeana pruzaju se veliki planinski vijenci:Aljaske pl. sa vrhom Mek Kinli (6188m), Sijera Nevada i Stjenovite planine .U istocnom dijelu prostiru se znatno nize Aligenske planine (2037). Sto se tice nizija vecina ih je smjestena u arktickom primorju, basenu Misisipija i na poluostrvima Florida Jukatan i Honduras. Ima dosta vulkana, najvise u Meksiku i Srednjoj Americi.

          Klima je polarna u podrucju Arktika, subpolarna na Aljasci i u sjevernoj Kanadi, kontinentalna u juznoj Kanadii u najvecem djelu SAD, suptropska i tropska na jugu i primorska u Kaliforniji.

          BILJNI I ZIVOTINJSKI SVIJET - tundre, listopadne i cetinarske sume, prerija, stepska i pustinjska vegetacija. Fauna je zastupljena velikim brojem vrsta: na sjeveru bijeli medvjed, morz, tuljan i dr.; u visokim planinama mrki medvjed zatim dabar, bizon (u rezervatima), aligator; od ptica kolibri, papagaj i dr.

[ pocetak ]   

 

 

 

EVROPA

          Po velicini peti kontinent, fizicki je povezana sa Azijom, a granicu cine: planina i rijeka Ural, Kaspjisko more, Kavkaz, Crno more, Bosfor, Mramorno more, Dardaneli i Egejsko more. Najveca ostrva su: Island, Velika Britanija, Irska, Korzika, Sardinija, Sicilija, Krit i dr. Velika poluostrva cine obalu Evrope dosta razu|enom: Skandinavsko, Pirinejsko, Apeninsko i Balkansko poluostrvo.

          U sredisnjem dijelu kontinenta nalaze se Alpi - planinski vijenac sa najvisim vrhom Monblanom (4087m), na jugo-istoku Kavkaza, zatim Rodopi, Dinaridi, Karpati, te Apeninske , Balkanske i Pirinejske planine. Od nizija najznacajnije su Istocnoevropska, Poljska, Sjevernonjemacka, Panonska Vlaska, Lombardijska i dr.

          Klima je u najvecem dijelu umjereno kontinentalna. U zapadnom dijelu je atlansko-primorska, u oblasti serdozemnog mora mediteranska, na istoku kontinentalna. Na krajnjem sjeveru prisutne su karakteristike polarne, a na visokim planinskim predjelima alpske klime.

          BILJNI I ZIVOTINJSKI SVIJET - listopadne i cetinarske sume, na jugu suptropsko bilje. Najkarakteristicniji predstavnici zivotinjskog svijeta su: medvjed, vuk, lisica , ris, jelen, divokoza, zec, divlja svinja, mogobrojne ptice i bogata morska fauna.

[ pocetak ]   

 

 

 

AZIJA

          Njaveci kontinent, sa Evropom i Afrikom cini Stari svijet. Veoma izrazena obalska razu|enost zahvaljujuci velikom broju ostrva (Velika i Mala Sundska ostrva, Filipini, Tajvan, Japan, Cejlon i dr.) i poluostrva (Tajmir, Cukotsko, Kamcatka, Koreja, Indokina, Indija Arabija, Mala Azija i dr.).

          Ovo je kontinent prostranih nizija: Sibirska, Turanska, Kineska, Hindustan, Mesopotamija, i visokih planina: Himalaji sa Mont Everestom ili Comolungom (8848), Karakorum, Transhimalaji, Pamir, Hindukus i dr. Prostrane stepe i pustinje su Gobi u Mongiliji, Tar u Indiji, Velika slana pustinja u Iranu Sirijska iArabijska pustinja i dr.

          Klima je vrlo raznovrsna - od arkticke na sjeveru do tropsko-monsunske na jugu. Najhladnija je u Sibiru (do - 68C) i na Himalajima, Pamiru, i Karakorumu, koji su pod velikim glecerima, a najtoplija je na visoravni Dekan ( preko 50 c ). Juzne zemlje imaju tropsko monsunsku klimu sa velikom kolicinom padivna, primorske oblasti na sjeveru umjereno monsunsku, a na jugu suptropsko monsunsku klimu. Na sjeveru Urala preovla|uje arkticka a na jugu kontinentalna klima.

          BILJNI I ZIVOTINJSKI SVIJET - Vrlo je raznovrstan. U juznim monsunskim zemljama u velikom broju prisutne su tropske prasume, razvijena je i kultura pirinca, caja, kaucuka, secerne trske, pamuka, jute itd. Suptropski i sredozemni predjeli Bliskog i Srednjeg istoka imaju prewtezno suptropske i sredozemne biljke (masline, smokve, agrume, duvan, pamuk i dr.) Za sibir su karakteristicne tajge-ogromne cetinarske sume na sjeveru i zitarski rejoni na jugu. Sto se tice zivotinjskog svijeta u monsunskim zemljama najcesce se srecu slon, tigar, mnoge zmije, krokodil i dr. U stepama i pustinjama kamila, lav, leopard i noj, u Tibetu jak, u Sibiru irvas, medvjed, vuk idr, a u sredozemnoj oblasti mazga, magarac, konj itd. Interesantno je da domace zivotinje vecinom vode porijeklo iz Azije.

[ pocetak ]   

 

 

 

Australija

          Najmanji kontinent po povrsini i broju stanovnika, Australija je smjestena izmedju Indijskog i Tihog okeana. Obuhvata kopno Australije i ostrvo Tasmaniju, a predstavlja drzavnu zajednicu Australijski Savez (Commonwealth of Australia), koji je kao nezavisan clan ulazi u sastav britanske zajednice naroda odnosno komonvelta.

          Najznacajnije planine su Australijski Alpi sa vrhom Mount Koscusko (2230 m) i Plave planine na istoku. Prisutan je veliki broj stepa, polupustinja i pustinja i to najvise u srednjem i zapadnom dijelu. 

          Klima je na sjeveru Tropska, na jugu i jugoistoku umjerena i suptropska, a u najvecem dijelu kontinenta tropsko-pustinjska i stepska sa malo padavina.

          BILJNI I ZIVOTINJSKI SVIJET - Biljni svijet Australije uglavnom cine savane, eukaliptus, masline, pamuk idr, dok zivotinjski svijet cine torbari (kenguri), kljunari, mravojed, koala, beli orao, crni labud i dr.

[ povratak ]   

 

 

 

Afrika

          Kontinent juzno od Evrope i jugozapadno od Azije, izmedju Atlantskog i Indijskog okeana, Sredozemnog i Crvenog mora. Po velicini ovo je drugi kontinent na Zemlji. Sa Azijom je povezana preko Sueckog zemljouza koji je 1869. Prosecen sueckim kanalom (160 km), a od Evrope je najmanje udaljena na sektoru Gibraltarskog moreuza, svega 14 km.

          Po fizickom sklopu i prirodnim karakteristikama bitno se razlikuje od ostalih kontinenata: ima veoma malo zaliva, najveci je Gvinejski na zapadnoj obali, poluostrva i ostrva (najvece je Madagaskar), a sastoji se od starih planinskih masiva i povrsi, prostranih pustinja, stepskih visoravni i tektonskih basena ili potolina od kojih su mnoge ispunjene velikim jezerima, visokih vulkana i planina, najvisi vrh Kilimandzaro 5 895m, u severnom dijelu najvece su Atlaske planine.

          Klima je uglavnom tropska, pustinjska, suptropska, a umerena u visokim planinskim predjelima, npr na visoravnima Etiopije i Kenije, pa cak i hladna tako da su najvisi vrhovi Kilimandzara, Kenije, Ruvenzora i drugih pod snegom i glecerima. Najvlaznija klima je oko Ekvatora, a najsuvlja u pustinjama Sahara, Libija i Nubija na severu i Kalahari na jugu.

          BILJNI SVIJET - On je pod velikim uticajem klime tj. razlicito zastupljen: u vlaznim ekvatorskim i tropskim predjelima srednje Afrike i gvinejskih zemalja. To su uglavnom neprohodne prasume sa raznovrsnim drvecem. Severno i juzno od sumske zone sire se prostrane savane sa bujnom travom i drvecem baobab, one prelaze u stepe i pustinje u cijim oazama rastu palme sa urmama.

          ZIVOTINJSKI SVIJET - On je veoma raznovrstan. U sumama su africki slon, gorila, simpanza i dr, u savanama i stepama su zirafa, nosorog, zebra, antilopa, gazela, lav, panter idr. Dok u pustinjama jednogrba kamila, a u rekama nilski konj i aligator.

[ povratak ]   

 

 

 

Juzna Amerika

          Juzni kontinent zapadne hemisfere, izmedju Atlantskog i Tihog okeana i Karipskog mora. Obala je prilicno nerazudjena (ostrva: Ognjena zemlja, Folklandska, Galapagos idr. ). U blizini Tihog okeana pruza se visoki planinski venci Andi, najvisi vrh Akonkagva (6958 m), sa mnogobrojnim vulkanim i cestim zemljotresima; u severnom i istocnom dijelu, blizu Atlantskog okeana, prostiu se znatno nize Gvajanske i Brazilske planine. Velike nizije u basenim Amazona i LaPlate.

          Klima je ekvatorijalna,tropska u preteznom dijelu, suptropska i umjerena u najvecem dijelu Argentine i Cilea, a planinska u visokim rejonima: u sev. Cileu, te pustinjska (pustinjska Atakama).

          BILJNI I ZIVOTINJSKI SVIJET - raznovrstan. cine ga prostrane tropske prasume u Amazonskoj oblasti i savanske oblasti na Gvanajanskim planainama i Brazilskoj visoravni, na jugu prosstrani travnati pampasi, zatim stepa, oskudna vegetacija u visokim planinskim regionima i pustinji Atakami. Zivotinjski svijet cine jaguar, puma, lenjivac, alpaka, aligator, kondor.

[ povratak ]