Amazonija
Amazonija zauzima oko 5 500 000 km2. Njenu geolosku gradju cine stare kristalaste stijene i paleozoljski skriljci, zatrpani debelim naslagama rijecnog nanosa. To je neprekidna, ogromna ravnica od podnozja Anda do Atlantskog okeana kaja se na duzini od oko 3800 km spusta svega 180 m. Na zapadu je siroka 1300-1600 km, zatim se suzava izmedju izmedju Gvajanske i Brazilske visoravni, pa se ponovo siri i izbija na Atlantski okean. Amazonija je najvecim dijelom pokrivena tropskom sumom i vrlo je bogata vodom. Ogromne povrsine, oko 80 km, s obe strane Amazona stalno su pod vodom i muljem koji se talozi nanosima rijeka. Veliki dio Amazonije zauzimaju prasume. Lisnate sume zadrzavaju vjetrove i sprecavaju isparavanje. U njima vlada stalni sumrak i vlaga. Amazonija je najvecim dijelom jos neispitana. Selvasi (spa.sume) su najprostranije prasume na zemlji.  

2amazon.jpg (16762 bytes)

brazil_photos_amazon.jpg (31915 bytes)
Amazon Orangutan      
Veza izmedju Juzne Amerike i ostalog svijeta uvijek je bila slaba, a u toku dobrog dijela istorije zivota na zemlji gotovo je i nije bilo. Zbog te izdvojenosti u Juznoj Americi stvorila se vrlo posebna flora i fauna na koju je neznatno uticao i sjeverni kontinent, a preko njega i Evroazija. Razvije su se i mnoge neobicne vrste kao sto su mravojedi i pasanci.Bas kao i u Australiji i tu su prezivjeli torbari, a fosili pokazuju da su u proslosti bujale mnoge danas izumrle endemske vrste.  
Siroka poplavna ravnica donjeg toka Amazona zapravo je mreza jezera, potoka, poplavljenih i mocvara sa nestabilnim obalama i promjenjljivim nivoima voda. Raspolaze posve vodenim, sezonskim poplavama i obalnim stanistima, koji su dom raznolikog zivotinjskog svijeta. Mnogobrojne su ribe plucasice, elektricne ribe,prozdrljive pirane te golemo mnostvo drugih vrsta. Na pjescanim obalama kornjace legu jaja, suncaju se kajmani, a jaguari i anakonde love vodenu prasad koja se hrani obilnim obalnim rastinjem. Otkako su u proslom vijeku Beats, Wallace i drugi zivopisno prikazali divljinu Amazonije, prorijedjeni su kajmani i kornjace, a brojcano su se smanjili i jaguari i vidre,sve zbog covjekovog uplitanja i djelotvornih tehnika lova, koje nezaustavljivo ubiru danak od tog jedinstvenog zivotinjskog svijeta.
                                                     2blow.jpg (15649 bytes)   Indiosi (lov, detalj)

<<