KULTURA I ZNAMENITOSTI
Jedan od najznačajnijih umjetničkih muzeja u Moskvi je Galerija
Tretjakov, koju je osnovao Pavel Tretjakov, koji je gradu donirao veliku
privatnu zbirku. Tretjakovska galerija
smještena je u dvije zgrade,
staroj i novoj galeriji. Stara Tretjakovska galerija sadrži djela
klasične ruske tradicije, kao radove čuvenog slikara Ilije Rjepina, i
djela ranih ruskih slikara ikona, kao rijetke originale Andreja Rubljova
s početka 15. vijeka. Nova Tretjakovska galerija, osnovana u
sovjetsko doba, uglavnom sadrži djela sovjetskih umjetnika, ali ima i
ponešto zajedničkog sa starom galerijom u postavi umjetnosti početka 20.
vijeka. Nova galerija uključuje i malu rekonstrukciju spomenika trećoj
internacionali Vladimira Tatljina i izbor drugih avangardnih djela
umjetnika kao što su Kazimir Maljevič i Vasilij Kandinski.
Takođe značajan muzej u Moskvi je i Državni muzej lijepih umjetnosti
Aleksandra Puškina, kojeg je između ostalih osnovao i otac Marine
Cvetajeve. Svojim konceptom, Puškinov muzej sličan je British Museumu u
Londonu, zbirke su presjek svjetske civilizacije, s mnogim odlijevima
antičkih skulptura. Ipak, sadrži i poznate slike iz svih većih zapadnih
razdoblja umjetnosti, kao djela Claudea Moneta, Paula Cézannea i Pabla
Picassa.
Državni istorijski muzej Rusije (Государственный Исторический музей)
smješten je između Crvenog i Manježnog trga. Raspolaže s kolekcijama u
rasponu od predmeta predistorijskog plemena koja su nastanjivala
današnju Rusiju, do umjetničkih djela neprocjenjive vrijednosti stečenih
od strane pripadnika dinastije Romanov, ukupno nekoliko miliona
eksponata.
Politehnički muzej (Политехнический музей) osnovan 1872., najveći je
tehnički muzej u Rusiji, s velikom postavom istorijskih izuma i
tehnoloških dostignuća, uključujući i humanoidnog automata iz 18. vijeka
i prve sovjetske računare. Zbirka sadrži više od 160 000 eksponata.
Muzej-panorama Borodinske bitke na Kutuzovskoj aveniji, posjetiteljima
pruža priliku iskustva na bojnom polju s dioramom od 360°. Muzej je dio
velikog istorijskog memorijala u spomen pobjede u ratu protiv
Napoleonove vojske 1812., koji uključuje i slavoluk podignut 1827., i
vojni muzej sa statuama i vojnom opremom.
Boljšoj teatar
Moskva je također jedno od središta scenske umjetnosti u Rusiji,
uključujući balet i film. U gradu postoje 93 pozorišta, 132
kinematografa i 24 koncertne dvorane, među kojima se posebno ističu
čuveni Boljšoj teatar, te Mali teatar, Vahtangov teatar i Moskovski
umjetnički teatar. Tokom sezone repertoari su opsežni i moderne
interpretacije klasičnih opera i kazališnih djela vrlo česte.
Moskovski međunarodni dom muzike (Московский международный Дом музыки),
otvoren 2003., poznat je po izvedbama klasične muzike. U svetlanovskoj
dvorani nalaze se najveće orgulje u Rusiji.
U Moskvi postoje i dva velika cirkusa, Veliki moskovski državni cirkus i
Moskovski cirkus na Cvjetnom bulevaru "Jurij Nikulin". Sovjetski filmovi
obilježili su istoriju filma te je studio Mosfilm bio centar snimanja
mnogih sovjetskih klasičnih filmova. Međutim, uprkos trajnoj prisutnosti
i ugledu međunarodno priznatih ruskih filmaša, nekad vrlo aktivni
studiji danas se znatno manje koriste. Manje poznati i istorijski
filmovi prikazuju se u kinu Salut, gdje se redovno prikazuju filmovi iz
fonda Muzeja kinematografije. Državni muzej arhitekture "Šusev", nazvan
po arhitektu Alekseju Šusevu, nalazi se u blizini Kremlja.
Moskovski kremlj (Московский Кремль) je najpoznatiji ruski
kremlj, istorijsko utvrđeno središte Moskve na malom brežuljku iznad
rijeke Moskve u blizini Crvenog trga. Uključuje nekoliko palača, četiri
crkve, kongresnu dvoranu, zidine i kule, te niz znamenitosti, između
ostalih palaču senata, službenu rezidenciju Predsjednika Rusije i ranije
lidera Sovjetskog Saveza, veliku kremaljsku palaču, oružarnu, arsenal,
Car top, Car zvono, itd. Prostor kremlja, na blagoj uzvisini kraj
rijeke, obuhvatao je prvo izvorno naselje grada Moskve, prirodno
utvrđenje koje je stanovništvu davalo veliku prednost u odbrani svog
naselja. Tako povoljna geostrateška pozicija bila je presudna da se
naselje razvije u tako snažno gradsko središte, dominantno nad susjedima
i konkurentskim gradovima. Već sredinom 12. stoljeća podignut je drveni
bedem s istočne, najslabije zaštićene strane naselja, koji je spajao
obale rijeka Moskve i Negline, te je po prvi puta uobličen i danas
prepoznatljiv kremaljski utvrđeni trokut. Godine 1589., izgrađen je zid
oko novopripojenog naselja koje se razvilo sjeverno od Kremlja, nazvanog
Belgorod. U tadašnjim se izvještajima za utvrđeno sjedište cara u samom
središtu Moskve upotrebljava naziv "Kremlj", koji se koristi i danas.
Tokom više od osam vijekova, izgled Kremlja više se puta mijenjao, Za
današnji izgled najzaslužniji su Ivan I., Ivan III., Katarina II. i
Nikola I.
Prvi veliki kremaljski vladar bio je Ivan I. (1328.-1340.), koji je od
Zlatne Horde uspio dobiti titulu velikog kneza Rusije i funkciju
sakupljača poreza. Za vrijeme svoje vladavine izgradio je prve crkve i
hramove u samom kompleksu Kremlja i obnovio i osnažio bedeme. Umjesto
borovih klada, Ivan III. podigao je masivne zidine od hrastovih stabala
i kule koje su služile kao osmatračnice. Crkva Spasitelja jedina je od
građevina iz te i starijih faza razvoja Kremlja koja je uspjela da se
održi i do danas. Veliki knez Dimitrije I. Donski postavio je 1367.
godine temelje prvim kamenim zidinama Kremlja. Dimitrijeve zidine
probijene su već 1368. prilikom tatarske opsade Moskve kada je uništeno
sve unutar i u okolici Kremlja. Razaranje i pustošenje je bilo skoro
potpuno, kremaljske crkve i dvorci i svi važni pisani dokumenti iz tog i
ranijeg perioda bili su spaljeni, a moskovska naselja potpuno uništena.
Međutim, uprkos tom strašnom razaranju, Kremlj je brzo obnovljen a nove
građevine, podignute na temeljima starih, bile su bogato ukrašene
freskama i pozlatama najboljih tadašnjih zanatlija i slikara kao
Teofana, Prohora i Andreja Rubljova. Ivan III na svoj je dvor doveo
mnoge rimske i carigradske arhitekte, slikare, pisce i druge majstore
raznih grana umjetnosti, te je u Kremlj prenijeta mješavina bizantskog i
talijanskog kulturnog utjecaja, što se odrazilo i na izgled same
tvrđave. Godine 1485., započela je velika rekonstrukcija Kremlja. Prema
projektu talijanskog arhitekta Aristotela Fioravantija podignut je novi
zid od crvene opeke sa osamnaest kula, koji stoji i danas. Postavši u
15. stoljeću sjedištem careva, Kremlj je dobio monumentalan izgled,
stvaran rukama najvećih majstora svog vremena. Osnovni oblik, iz doba
Ivana III i Vasilija III održao se tokom narednih vijekova uprkos
većem broju izmjena, rušenja i novih gradnji, koje ipak nisu izmjenile
osnovnu strukturu. Petar Veliki bio je prvi ruski vladar koji je nakon
četiri vijeka, 1713., sjedište trona premjestio iz Moskve u novu
prijestolnicu Sankt Peterburg. Nakon preseljenja sovjetske vlade u
Kremlj 1918., sve do 1955. bio je zatvoren za javnost. U to doba neki su
od vjerskih objekata srušeni, te su na njihovom mjestu podignuti zgrada
vojne škole i kongresna dvorana.
Katedrala Hrista Spasitelja (Храм Христа Спасителя) je saborni hram
Ruske pravoslavne crkve. Prvobitni hram podignut je u čast pobjede
ruskog naroda nad Napoleonom, prema projektu arhitekta Konstantina Tona.
Zdanje iz 19. vijeka srušeno 1931. godine, radi izgradnje nikad
dovršene palače Sovjeta. Hram je obnovljen od 1990. do 2000. prema
crtežima i starim fotografijama.
Staljinovi neboderi (Сталинские высотки), grupa od
sedam nebodera
izgrađenih između 1947. i 1953. u tzv. staljinističkom stilu,
elaboriranoj kombinaciji baroka i gotike tehnologijom izgradnje
američkih nebodera. Izgrađeni su za razne namjene, od hotela i stambenih
zgrada, do čuvene glavne zgrade univeziteta Lomonosov.
Crveni trg (Красная площадь) najpoznatiji moskovski gradski trg. Odvaja
Kremlj od stare istorijske trgovačke četvrti Kitaj-gorod. Smatra se
središnjim moskovskim trgom i srcem cijele Rusije. Osim Kremlja, na
Crvenom trgu nalaze se i crkva Vasilija blaženog i Lenjinov mauzolej.
God. 1991., zajedno je s Kremljem, uvršten na UNESCO-v popis svjetske
baštine.
Novodjevičanski manastir
Novodjevičanski manastir (Новоде́вичий монасты́рь), jedan od
najpoznatijih manastira i klaustara u Moskvi i cijeloj Rusiji. Godine
2004. godine upisan je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u
Europi.
Toranj Ostankino (Останкинская телебашня), radiotelevizijski toranj
izgrađen 1967. od prednapregnutog armiranog betona. Visok 540 m, kada je
izgrađen bila je to najviša građevina na svijetu.
Spomenik osvajačima svemira (Монумент Покорителям космоса), dio je
Memorijalnog muzeja kozmonautike. 107 metarski titanijski obelisk, u
obliku ispuha raketnog motora, podignut je 1964. u čast sovjetskih
postignuća u svemirskim istraživanjima.
