|
Godine 1949., Gala i Dalí se vračaju u Dalíjevu rodu Kataloniju. Odmah po
dolasku surađuje s Peterom Brookom a predstavi Salomé i s Luchinom Viscotijem na
predstavi Kako ti drago. No, činjenica da je za životni prostor odabrao
Španjolsku, kojom je tada vladao Franco, izazvala je veliko nezadovoljstvo kod
njegovih kolega i suvremenika. Upravo zbog ovoga se pretpostavlja da je
odbacivanje nekih njegovih kasnijih djela imalo više veze s politikom nego sa
samim djelima. Ove godine također započinje novu slikarsku seriju koja započinje
slikom Madona iz Port Lligata koju je naslikao u dvije inačice. Manju je Dalí
predstavio papi Piju XII. 23. studenog te godine, no puno poznatija od Madone je
slika Isus sv. Ivana od Križa iz 1951. gdje Krist dominira nad zaljevom Port
Lligata. Između 1950. i 1960. Dalí se nije toliko bavio slikarstvom koliko
drugim umjetničkim i intelektualnim radom koji uključuje izdavanje Mističnog
manifesta (1951.), predavanje o fenomenološkim aspektima paranoično-kritičke
metode (1953.), suradnja na filmu Čudesa priča o pletilji čipki i o nosorogu
Roberta Decharnesa (1954.) i izlaganje petnaest metara dugoga kruha u Parizu
(1958.). Godine 1959., André Breron otvara izložbu povodom četrdesete
obljetnice nadrealizma na kojoj su se nalazila djela slikara kao što su Salvador
Dalí, Joan Miró, Enrique Tábara i Eugenio Granell. Sljedeće godine, isti taj
Breton protivi se postavljaju jednog Dalíjevog djela na međunarodnoj
nadrealističkoj izložbi u New Yorku. Iste te godine Dalí započinje sa svojom tzv.
"mističnom serijom" u koji spadaju djela kao što je Ekumenski sabor.
Salvador Dalí s ocelotom, slikan 1965.
Tokom svojih kasnih godina, Dalí se nije ograničio samo na slikarstvo nego se
počeo baviti i drugim poslovima: izrađivao je djela pomoću metode prskanja tinte
na prazan papir i postao je jedan od prvih slikara koji je holografiju koristio
u svrhu umjetnosti. Velik broj njegovih djela iz ovog perioda sadrži mnoge
optičke iluzije. Kasnije su mnogi mlađi umjetnici, kao Andy Warhol, spominjali
da je Dalí izvršio velik utjecaj na pop art. Dalí se također znatno zanimao za
prirodne znanosti i matematiku. To se može vidjeti i na njegovim slikama,
naročito onim iz 1950-ih, gdje je svoje likove prikazivao pomoću nosorogovog
roga, simbolizirajući geometriju (rog raste u skladu s logaritamskom spiralom) i
čednost (Dalí je nosoroga povezivao s Djevicom Marijom). Dalíja je
fascinirala i DNK kao i hiperkocka (četverodimenzionalna kocka), čije je
otvaranje prikazao na slici Hiperkubično tijelo (Raspeće).
Salvador Dalí: Nosorog (1956.) Za Dalíja su nosorog i njegov rog simbolizirali
geometriju i čednost.
Dalíjev poslijeratni slikarski period obilježen je tehničkim virtuozitetom i
velikim zanimanjem za optičke iluzije, znanost i religiju. Dalí, koji je bio pod
velikim šokom nakon bombardiranja Hirošime i ponovo je oživljavao religioznosti,
ovaj je period nazvao "Nuklearni misticizam". U slikama kao što su, već
spomenute, Madona iz Port Lligata i Hiperkubičo tijelo (Raspeće) Dalí kombinira
kršćansku ikonografiju s dezintegracijom inspiriranom nuklearnom fizikom.
Osim ove dvije, u ovaj period spadaju i slike Željeznička stanica u Perpignanu
(1965.) i Halucinogeni toreador (1968. - 1970.). Još jedan značajan primjer
njegovih slika s optičkim iluzijama je slika Gala razmišlja o Sredozemnom moru,
koje, dvadeset metara ispod površine, postaje portret Abrahama Lincolna koja
gledana s c. 18 metara izgleda kao portret Abrahama Lincolna.
Godine 1960. Dalí je počeo i preuređivanjem kazališta u Figuerasu, koje je danas
Dalíjev muzej. Ovaj projekt, koji je bio njegov najveći samostalni projekt,
okupirao je najveći dio njegove energije tijekom sredine 1970-ih, a renovacije
je radio tijekom sredine 1980-ih.
Još jedan značajan period ovog kasnog razdoblja je tzv. period
"gigantizma" u koji spadaju slike Kolumbovo otkriće Amerike
(Kolumbov san), Lov na tune i Halucinogeni toreador. Ove slike vrve
dionizijskim likovima, a predstavljaju neku vrstu oporuke i plod
četrdesetogodišnjeg umjetničkog rada i oblikovanja.
Osim slikanja i dizajna, Dalí se tijekom ovog perioda posvetio i kazališnoj
umjetnosti. Godie 1961. u Veneciji je premijerno izveden Balet o Gali s libretom
i scenografijom koje je napravio sam Dalí. Godine 1964. u Tokiju je održana
prva velika retrospektiva Dalíjevih djela, a iste te godine izlazi i Dalíjev
slavni Dnevnik jednog genija.
Godine 1969. Dalí se počinje baviti dizajnom. Prvi naručitelj bila je tvornica
čokolade Lanvin , a nakon nje Dalí je izradio logo za tvrtku Chupa Chups.
Iste te godine dobio je zadatak da napravi reklamni program za Eurosong 1969.
koji je održan u Madridu. Napravio je i veliku metalnu skulpturu koja se
nalazila na pozornici tijekom održavanja Eurosonga.
Tijekom 1970-ih Dalíjev život su obilježila otvaranja mnogih muzeja
i izložaba u njegovu čast, dok 1978. postaje član Akademije lijepih
umjetnosti u Parizu.
Godine 1980. Dalíjevo zdravlje se naglo pogoršava. Gala, koja je već
bila polusenilna, trovala ga je opasnim koktelom koji je sadržavao
lijek koji mu je toliko oštetio živčani sustav da je izgubio skoro
sve umjetničke sposobnosti. Sa 76 godina, "uvijek zdravi" Dalí je
izgledao kao ruina, što se najviše moglo vidjeti na njegovim rukama
koje su se tresle kao da ima Parkinsonovu bolest.
|
