BANJALUKA

GALERIJE

ISTORIJAT

OPSTI PODACI

KULTURA

OBRAZOVANJE

SPORT

KVIZ

 

 

 

D a bi se Banjaluka kao "na dlanu" sagledala, neophodno je popeti se na brdo Šehitluci. To je jedina tačka sa koje se može vidjeti ne samo grad, nego i njegova okolina.

 A u samom gradu mogu se raspoznati i njegove ulice, sve veće i ljepše kuće i građevine. Raspolućena hitrim i zelenkastim Vrbasom, Banja Luka se, najvećim dijelom prostire južnom stranom Banjalučkog polja.

Sve do austrougarske okupacije, Banjaluka je bila slika i prilika srednjeg tipa  muslimanskog balkanskog grada. Svaka kuća je bila posjed za sebe, a zbog nemarno postavljenih visokih zgrada od dasaka sve su kuće izgledale kao da su "donešene iz šuma i livada".

Reklo bi se da ovaj grad koji nije računao s vremenom, nije želio da računa ni sa prostorom. Tako se Banjaluka razvijala nadaleko i naširoko. U vrtovima, širokim placevima i ulicama, prilično udaljene jedna od druge, stajale su zgrade, obasijane suncem i obavijene mirisom vrtova.

Austrougarskom okupacijom počinju i osjetne promjene. Mnogi stari objekti su bili uklonjeni kako bi se stvorio prostor za izgradnju novih. Time se osjetno prorijedila i promijenila jedinstvena orijentalna slika grada.

Potrebe za upravnim prostorijama, školskim zgradama, bogomoljama za hrišćane, za stambenim zgradama mogle su se ispuniti samo izgradnjom novih zgrada. Tako je stvoren kontrast između niskih i ruševnih kuća i novih krovišta.

 Ipak, vremenom su se nove i stare građevine organski povezivale, a slika grada postepeno dobijala novi sklad.