Smisao juda odredjen je njegovom definicijom.Medjutim ,svrha juda nije samo savladavanje grube snage pomocu posebnih zahvata,vec i odgajanje ili tacnije preodgajanje covjeka kako bi postigao psihofizicku ravnotezu i zrelost. 

Psihofizicka zrelost moze se definisati kao stanje u kojem je covjek sposoban da do kraja razvije sve potencijalne mogucnosti svoje licnosti i da se potpuno uspjesno adaptira na svoju biolosku i socijalnu okolinu.

Da bi istrazili da li je prosecan covek zaista postigao stanje psihofizicke zrelosti uzecemo nekoliko vrlo poznatih i svakome lako razumljivih primera.

Posmatrajmo kako se ponasa prosjecan covjek kada izgubi ravnotezu i preti mu opasnost da padne.Mlatarajuci nespretno rukama,on ukoci svoje telo,i kako obicno ne uspeva da ponovo uspostavi ravnotezu,on pada nanoseci sebi bolove i ozljede.Reakcija straha,sto istovremeno ocituje i njegovu psihicku i fizicku nezrelost.Da se uistinu radi o nezrelim,dakle nerazvijenim reakcijama,a ne prirodnim reakcijama,mozemo lako videti usporedjujuci reakciju macke,ili jos bolje majmuna.Dok se ove zivotinje,drzeci tjelo mekano i opusteno,spretno okrenu u zraku tako da im pad ne nanese nikakve vece neugodnosti,smijesno i zalosno drzanje covjeka nimalo nije u skladu sa njegovim,navodno,vodecim polozajem u zivotinjskom carstvu.

Dok su kod zivotinja reakcije straha gotovo uvijek u skladu sa situacijom i predstavljaju prakticki optimalna resenja,reakcije straha kod coveka skoro su uvek neadekvayne situaciji. Strah od pada ,koji je primarna vrsta straha i javlja se,kako je poznato,vec kod novorodjenceta, potiskuje se u toku vezbanja padova.Covjek,naucen da se ne plasi pada i gubitka ravnoteze,u stanju je putem mehanizma transfera da kontrolira svoje akcije u mnogim situacijama kod kojih obican covjek manifestira neadekvatne reakcije straha.Navladavsi strah,covjek je ostvario osnovni preduvjet za potpunu biosocijalnu adaptaciju.U takva covjeka veoma je umanjena opasnost od neadekvatnih reakcija i asocijalnog ponasanja;uostalom,poznato je da medju vrhunskim majstorima nema nervoznih ljudi.

Savladavanju straha veoma mnogo doprinosi uz potiskivanje straha od pada i svijest judoka da je fizicki nadmocan vecini drugih ljudi i da ce,ako se s nekim sukobi,vrlo vjerovatno izaci kao pobjednik.Takav covjek nema osecanja manje vrednosti,pa otpadaju mnoge reakcije izazvane ovim kompleksom.

Zbog istih razloga veliki je majstor u stanju da savlada i druge emocije osim straha,kao srdzbu, iznenadjenje,neadekvatnu tugu i nekontrolisano ispoljavanje veselja.U toku surovog vjezbanja i kroz mnogobrojne borbe on je naucio da ga samo potpuni dusevni mir i ravnoteza mogu dovesti do uspeha.

Zbog svega ovoga pravi judoka je uvek cjenjen od svoje okoline,sto mu olaksava probleme socijalne i mikrosocijalne adaptacije i omogucava skladno ispoljavanje svih njegovih tendenca. Ostvarivanje psihicke ravnoteze i socijalne adaptacije kontroliranim zadovoljavanjem svojih tendenca-osnovni je uslov za dozivljaj licne srece.

Uz ostvarenje psihicke ravnoteze i emocionalne zrelosti,judo je jedan od najkorisnijih sportova za  fizicki razvoj.Judoka je naucen na svestranu upotrebu citavog svog tjela.Vjezbanjem,judoka nauci da brzo i tacno reaguje na novonastalu situaciju;uvijek ima kontrolu nad polozajem svoga tijela;njegove su kretnje skladne a muskulatura mekana i elasticna.On zna kako se s najmanje napora postize najveci efekt,ali mu to ne smeta da u toku treninga postigne natprosecnu fizicku snagu i izdrzljivost.

Judo nije lako nauciti.U stvari,judo je nemoguce dokraja nauciti.Judoka,sto vise zna sve bolje uvidja koliko jos ima da uci i koliko je njegovo neznanje.Zatim,on stice naviku da uporno radi da bi postigao svoj cilj.

Smisao juda je,shvativsi ga ovako,mnogo siri nego sto bi se moglo predpostaviti na prvi pogled.on se ne sastoji u vjezbanju zahvata koji ce omoguciti postizanje dobrih rezultata u sportskim takmicenjima ili osigurati pobjedu prilikom nekog sukoba.Znajuci kako ce savladati protivnika,judoka postepeno uci kako ce savladati samoga sebe.To je i mnogo teze i mnogo vaznije u zivotu;u tome se i sastoji smisao i svrha juda.

 NAZAD          NASLOVNA            NAPRED