Staro carstvo

Za vrijeme Starog carstva, u arhitekturi su se upotrbljavali mnogo postojaniji materijali: granit, krecnjak i pescar. Zemlja i drvo ispadaju iz upotrebe pri zidanju onih gradjevina koje su namjenjene "Vjecnom trajanju". Grobne gradjevine imaju dvojaku namjenu: one su pocivaliste pokojnika i mjesto za odrzavanje kulta. U Starom carstvu stvoren je uobicajeni tip plemicke grobnice, koji se naziva mastaba. Otkriveno je na stotine mastaba na nekropoli Memfisa u Sakari, koja je po prostranstvu najvece groblje u Egiptu.

pyramid2.jpg (27674 bytes)Mastaba je obicno radjena od tesanika; ona varira i po obliku, i po broju i rasporedu prostorija, ali obicno ima oblik zarubljene piramide, koja u visinu ne ide vise od 6-8 metara, ali cija je fasada ponekad siroka i do 50 metara, dok se u dubinu prostire najvise 25 metara. U unutrasnjosti mastaba je imala tri glavna odjeljka; kultnu prostoriju-kapelu, hodnik-serdab i grobnicu.

Zidovi kapele ukrasavani su vrlo plitkim reljefima ili slikama sa scenama u vezi sa zrtvenim darovima. Naspram ulaza u kapelu nalazila se stela na kojoj je ispisano ime, zanimanje, osobine i kraca biografija pokojnika; zatim zrtveni sto od izzljebljenog granita ili alabastera na koji se stavlja hrana nemjenjena umrlom.

Serdab (hodnik), koji vodi ka grobnici, nije imao komunikaciju sa spoljasnoscu. Ulaz u serdab bio je zatvoren pomenutom stelom; otud i njen naziv: stela-lazna vrata. U serdabu su se nalazile statue umrlog.

Grobnica, najvaznije odeljenje mastabe, tvrdo ozidana, sluzilaje zasmjestaj sarkofaga. Sarkofag se klesao od ruzIcastog granita, plavog krecnjaka ili od crnog bazalta, ali je bilo i vrlo luksuznih sarkofaga od alabastera, a bilo ih je, vrlo monumentalnih, i od drveta. U sarkofagu je pocivala mumija. Sve je bilo tako smisljeno da mumija bude sto potpunije izolovana od spoljasnjeg svijeta. Ona je pocivala u zemlji u dubini od 3 do 30 metara. Kad je tijelo bilo postavljeno na svoje mjesto, izdubljenje bi bilo ispunjeno kamenjem, soderom, peskom i krecom, a zatim poliveno vodom, tako da se obrazovao vrlo tvrd beton. Potom je rupa bila zasuta zemljom. Osim ovog bilo je i drugih, rjedje koristenih sistema zatvaranja grobnice.

Iz mastaba se razvila, za vrijeme Starog carstva PIRAMIDA kao tip kraljevske grobnice. Ona je dominirala nekropolom kao neka planina. Piramide su gradjene na ivici libijske pustinje i putnici, putujuci dolinom Nila, danima ih nisu gubili iz vida.

Kao prelazni oblik izmedju mastabe i piramide javlja se stepenasta piramida. ona se sastoji iz jednog veoma visokog jezgra i niza sve nizih i nizih omotanih zidova. Takvog je oblika su prva, Zoserova piramida kod Sakare, koju je izgradio arhitekt Imhotep, i prazna Snofruova piramida kod Meduma. Zoserova piramida je ustvari samo jedna od gradjevina u kompleksu zgrada koje su je okruzivale (hramovi, kapele, i dr.) i koje su sa njom cinile jedinstveno svetiliste. Snofru je sagradio za sebe jos jednu piramidu, u kojoj je i sahranjen, takozvanu Crvenu piramidu kod Dasura. To je prva prava piramida, mada je imala prelomljen oblik. Herodot pise da je svaki faraon poceo da gradi sebi piramidu jos prilikom stupanja na prijesto i da se rad nastavljao za sve vrijeme njegove vladavine dodavanjem sve novih i novih slojeva. Po smrti faraona, poslije sahrane, ulaz bi bio zazidan, poslednji sloj okoncan, a cijela piramida presvucena oplatom od glatko isklesanog kamena najfinije i najpreciznije izrade.

sphynx2.jpg (35631 bytes)Piramide nisu uvijek stajale kao danas, usamljene u pustinji. One su bile okruzene mnogobrojnim mastabama, a osim toga u njihovoj blizini nalazio i po jedan grobljanski hram, posvecen mrtvima. U samoj piramidi nalazili su se samo grobnica i zazidani serdab. Od toga hrama vodio je ozidani put do drugog hrama, sazidanog u blizini Nila, na mjestu dokle je dolazila voda kada se rijeka izlije iz svog korita. Na tome mjestu pristajala je, kako se vjerovalo, sveta barka kojom se putovalo u carstvo mrtvih. Otkriven je obalski hram Keopsove piramide, takozvani Sfingin hram. On se sastojao od dvije dvorane sa stubovima, a bio je sazidan od poliranog crvenog granita. Nije bio nicim ukrasen. Zagonetna figura Sfinge isklesana je iz jednog kamenog bloka koji je najvjerovatnije preostao u kamenolomu iz kojeg se vadio materijal potreban za gradnju obliznje, Kefrenove piramide. U doba vladara IV dinastije, Sfinga se smatrala simbolom lavovske snage faraona. Zato Sfinga ima lik faraona Kefrena. Ispred prednjih Sfinginih sapa otkriven je monumentalni hram koji se sastoji od otvorenog dvorista okruzenog trijemovima. Ovaj hram je vjerovatno posvecen bogu Sunca - Horu. Od ova najveca cetiri spomenika u Gizi Sfinga je najvise ostecena. Tijelo je osteceno od udara vjetrova, a nos je stradao od udara topovskog djuleta!

<<< Nazad    Pocetna    Dalje >>>