KAKO JE NASTAO SUNCEV SISTEM?

 

Ovdje je ukratko objašnjena teorija o nastanku Sunčevog sistema. Za sada se smatra da ona vrlo dobro opisuje nastanak Sunčevog sistema iako je pronalaskom planeta koji kruže oko nekih drugih zvijezda otkriveno da se oni ne ponašaju po toj teoriji, ali se smatra da je to zbog pogreške prilikom promatranja a koja do sada nije otkrivena.
  1. Oblak međuzvjezdanog plina i/ili prašine(tzv. Sunčeva maglica) se počeo urušavati zbog poremečaja koji je najvjerovatnije uzrokovala obližnja eksplozija supernove.
  2. Kako se oblak urušavao u središtu se počeo zgušnjavati i zagrijavati sve dok temperatura nije postala dovoljno visoka da prašina počinje isparavati. Ta početna faza je najvjerovatnije trajala manje od 100,000 godina.
  3. Središte se dovoljno zgusnulo da bi moglo postati protozvijezda, a ostatak plinova lebdi i kruži oko nje. Jedan, veći dio tog materijala i dalje pada u središte i time povečava masu protozvijezde, a drugi dio zbog centrifugalne sile ostaje kružiti oko nje i formira rotirajuči disk.
  4. Prva prekretnica. Ukoliko materijal koji kruži oko središta postane na jednom svom dijelu nestabilan i počne se urušavati nastaje još jedna zvijezda. Tako nastaju binarne zvijezde.
  5. Materija je dovoljno hladan da se mogu metali, stijene i led stvrdnuti i formirati male čestice.
  6. Te se čestice zatim međusobno sudaraju i tako stvaraju veče čestice. To se odvija sve dok te čestice ne dostignu veličinu manjih asteroida.
  7. Ukoliko te čestice postanu toliko velike da bi imale dovoljno veliku vlastitu gravitaciju, počinju privlačiti manje čestice iz svoje okoline i time još više rastu. Veličina do koje če narasti ovisi o udaljenosti od zvijezde te gustoći i sastavumaterijala koji se nalazi oko njih. To početno tijelo s gravitacijom zajedno sa oblakom plina i prašine koji ga okružuje se naziva protoplanetarna maglica.
  8. Nakon približno milion godina nakon početka stvaranja zvijezde maglica koja je okružuje je dovoljno hladna, a sunčev vjetar koji proizvodi novoformirana zvijezda dovoljno jak da otpuhuje sav preostali materijal u protoplanetarnoj maglici. Ako je protoplanetarna maglica dovoljno brzo narasla na dovoljno veliku velićinu njena gravitacija se uspije suprotstaviti sunčevom vjetru i ona uspjeva zadržati plinove u okolici. Tako nastaju veliki plinoviti divivi kao što su Jupiter, Saturn, Pluton i Neptun. Ukoliko to nije slučaj tada nastaju u pravilu manja stjenovita ili ledena tijela.
  9. Za sada je Sunčev sistem sastavljen samo od plinovitih divova i protoplanetarnih tijela koja se i dalje sudaraju i postaju veća. Ta protoplanetarna tijela su ustvari mali tjenoviti planeti Merkur, Venera, Zemlja i Mars koji se još uvijek nisu do kraja formirali.
  10. Nakon 10 do 100 miliona godina ostaje oko desetak planeta i time je Sunčev sistem formiran. Površine planeta se i dalje mogu mjenjati zbog geološke aktivnosti samih planeta.