Znaci uzbune su veoma korisni, jer otkrivaju opasnost koju donosi određena situacija i, po potrebi, omogućavaju brzu reakciju.Ali oni gube svoju djelotvornost, kada su rđavo korišćeni ili zloupotrebljeni.

Pouke iz života mačke

  Za vrijeme jedne studije, danas već klasične, profesor Valter Kenon (Walter Cannon) stavio je različite prijemnike na tjelo mačke da bi saznao šta se događa, kada se ta mačka sukobi sa psom.
  Ponašanje mačke otkrivalo je svima poznate signale: pogrbljena leđa, nakostriješena dlaka, mišići napeti, ispružene kandže, ukočene šape, skupljene uši, pored toga uporno je mjaukala.

  Ova studija je pokazala da su svi ovi signali poticali iz unutrašnjih organskih procesa kao što su:
  povećano lučenje različitih hormona,   ubrzanje cirkulacije krvi,
  povećanje količine glukoze i crvenih krvnih zrnaca u krvi,   kočenje probavnog sistema i drugih, u tom trenutku , manje korisnih procesa,
  ubrzanje disajnih pokreta,   aktiviranje mehanizma zgrušavanja

Fiziološki odgovori
 Kod ljudskih bića, organski signali pomoću kojih se stres ispoljava ne razlikuje se mnogo od mačke ili drugih sisara.Osnovna razlika je u mogućnosti ljudskih bića da odole stresu i činjenici da mogu biti opterećeni prilikama koje ne pripadaju sadašnjosti.

Glavna uzbuna

PSIHOLOGIJA STRESA
 
  Svi znaci upozorenja koji dolaze do mozga poslani su prema hipotalamusu, maloj žljezdi koja se nalazi u centru moždane mase.Hipotalamus zatim dalje šalje poruka cijelom organizmu pomoću nervnog sistema i krvotoka.

NERVNI SISTEM 

  Situacije koje je pokrenuo hipotalamus prenose se na nervni sustem, koji reguliše organske funkcije.Te stimulacije mogu izazvati poremećaje u funkcionosanju rada organa, nadbubrežne žljezde, i povećavaju količinu adrenalina i noradrenalina u krvi i tako izazivaju smetnje u cijelom organizmu.

KRVOTOK
  Hipotalamus stimuliše hipofizu koja luči različite hormone koji putem krvotoka prolaze kroz cijeli organizam.Hormon koji hipofiza u takvom slučaju luči je kortikotrofin (ACTH) ili hormon stresa.Kortikotrofin utiče na korteks nadbubrežnih žljezda i proizvodi novi hormon kortizon, koji je odgovoran za mnoge pojave u organizmu.Drugi hormoni hipofize djeluju na tiroidnu žljezdu, testise, jajnike, utičući tako na mnoge organe.

Šta se dešava kada je uticaj stresa jak?

Saznajni domen (misli, ideje)

ODLIKE

DJELOVANJA
Koncentrecija i pažnja Nedovoljna koncentracija u teškim aktivnostima, čest gubitak pažnje.
Memorija Kapacitet memorije se smanjuje, kako u kratkom tako i u dugom vremenskom periodu.
Trenutne reakcije Problemi koji zahtjevaju trenutnu i spontanu reakciju rješavaju se na nepredvidiv način.
Greške Svi problemi koji zahtjevaju mentalnu aktivnost rješavaju se sa mnogo grešaka.
Procjena sadašnjosti i projekcija budućnosti Čovjek nije u stanju da procjeni trenutnu situaciju i ne uspjeva da je projektuje u budućnost.
Logika i organizacija misli Način razmišljanja ne slijedi logične, povezane šeme, ne poštuje red, već se iskazuje na neorganizovan način.

Oblast osjećanja

ODLIKE

DJELOVANJA
Napetost Teškoće sa emocionalnim i fizičkim opuštanjem.
Hipohondrija Osim stvarne fizičke neuravnoteženosti, čovjek počinje da sumnja u postojanje drugih bolesti.
Lične karakteristike Povećanje nestrpljivosti, netolerancije, autoriteta i manjak razumjevanja prema drugima.
Etika Moralni i etički principi koji oblikuju život pojedinca slabe, a samosavlađivanje opada.
Depresija i obeshrabrenje Povećava se obeshrabrenje, asmanjuje želja za životom.

Oblast ponašanja
ODLIKE

DJELOVANJA
Govor Nemogućnost tečne komunikacije, mucanj, smanjanje rječitosti
Interes Gubitak volje i oduševljenja za hoboje ili omiljene stvari
Odsustvo Odsustvo sa posla, škole, fakulteta
Stimulansi Povećanje potrošnje alkohola, duvana, kafe i drugih droga
Energija Nivo energije se mjenja iz dana u dan, ali je u globalu nizak.
San San je poremećen.Osoba uglavnom pati od nesanice, a s vremena na vrijeme pokazuje ekstremnu potrebu za snom.
Odnosi Osoba postaje sumnjičava, okrivljuje druge.Odgovornost prepušta drugima.
Promjene u ponašanju Pojavljuju se čudne reakcije nesvojstvene određenom pojedincu.
Samoubistvo Pojavljuje se ideja o samoubistvu, a ponekad i pokušaji da se sprovede u djelo.
Samosvjest Osoba sebe smatra slabom i nesposobnom.

Saznajna aktivnost
 Osoba pod stresom može da uveća svoju moć zapažanja, pamćenja, razuma i rasuđivanja, ali u ograničenom vremenskom razdoblju.Ako napetost dugo traje dolazi do opadanja ovih mogućnosti.U tom trenutku pojavljuju se teškoće na nivou saznajnih ili intelektualnih sposobnosti.

  Jedan od prvih simptoma stresa je otežana koncentracija i gubitak pamćenja.
  Taj fenomen se pojavljuje kod učenika koi polažu ispit i koji pod uticajem napetosti u jednom trenutku ne mogu odgovoriti na pitanja.U takvim slučajevima smanjuje se moć rezonovanja, rješavanja problema ili rasuđivanja.Ova pojava se u narodu zove "blokada", odnosno ta osoba ne zna i ne može da reaguje suočena sa novom, neočekivanom prilikom na koju nije naviknuta.

Frustracija i agresivnost
 Frustracija je psihološka reakcija tipična za osobe koje pate od posljedica stresa.To je stanje razdražljivosti.
  Osobe iz okoline koja okružuje frustriranog čovjeka njegovo stanje prikazuju grupom riječi "loše je raspoložen".

  Frustracije i razdražljivost pojavljuju se kada osoba ne uspjeva da riješi probleme koji je pritiskaju.

Uzroci frustracija
SPOLJAŠNJI Društveni krivica drugih, nestabilnost karaktera
pogrešni ciljevi, tehnički problemi
Materijalni
karakter sklon frustraciji
UNUTRAŠNJI   lična nemoć
nedostatak planiranja, nedovoljni napori
nedostatak motivacije

Strepnja
Često osoba pod stresom pokazuje simptome strepnje, zabrinutosti, nervoze i straha od budućnosti.
Strepnja je najopasnije psihološko ispoljavanje stresa.Normalno je pokazati određenu strepnju u nesigurnim situacijama; ali konstantna strepnja je oblik neuroze koja je štetna za određenu osobu, ali i za njenu okolinu.Mnoge osobe koje danas doživljavaju uništavajuće efekte strepnje, navikli su se na nju u stresnim situacijama.

Depresija
  Depresija je još jedna posljedica stresa.Kada stres dugo traje,čovjek prolazi kroz sve faze od uzbune, preko otpora do zamora, i na kraju do depresije.

  Osoba koja stiže do granica svojih mogućnosti počinje da osjeća simptome depresije.

Činjenica da se osjeća nesposobnom da savlada stres, gura osobu u depresivno stanje.    

Zdravlje i stres

(Srce i krvotok)

Sve reakcijeorganizma pod stresom utiču na zdravlje.

Srce je u svakoj stresnoj situaciji preko sistema nerava i hormonalnog kompleksa pozvano na uzbunu i ono pojačava svoju funkciju - pumpanje krvi.Tako dolazi do povećanja krvnog pritiska.Usled tih promjena sece je primorano da održava ritam brži od normalnog.Srce slabi ako su ovakve prilike postale učestala pojava.

  Hormoni koje endokrine žljezde u stresnim situacijama luče u krv imaju funkciju da mobilišu holesterol i masnoće da mišići mogu dobiti neophodno potrebnu energiju.Kad se šok koji dočekujemo ipak ne dogodi, neupotrebljeni holesterol i masnoće se talože u arterijama, što sigurno dovodi do arteroskleroze.

Faktori rizika

KARDIO-VASKULARNIH BOLESTI
Faktori koji se mogu kontrolisati Faktori koji se ne mogu kontrolisati
  stres   godište (40 ili više)
  visok krvni pritisak (140/90 ili više)   pol
 alkohol   nasleđe (prirodne sklonosti)  
  duvan  
  povećani holesterol  
  posebne pojave  
  šećerna bolest  
  život bez fizičke aktivnosti  

Mentalno zdravlje

Mentalno zdrava osoba je:

U skladu sa sobom

U skladu sa drugima

Spremna da se suoči sa problemima

    Posjeduje uravnoteženu svijest o sebi,

     Posjeduje istančano osjećanje odgovornosti,     Prilagođava se promjenama koje mogu naići,

    Prepoznaje svoje sposobnosti kao i svoja ograničenja.

     Spremna je da podjeli ono što ima,   Ispunjava svoje ciljeve sa trudom i iz njih trpi veliko zadovoljstvo,
    Gleda pozitivno na svoju prošlost,     Osjeća se djelom grupe, društva,     Otvorena je za nova iskustva i ideje, 
    Sa povjerenjem gleda u budućnost,     Ima razumjevanja za druge,     Mirno se suočava sa problemima,

    Poštuje sebe,

    Ostvaruje trajne veze,     Realno postavlja svoje ciljeve.

 

"Srce veselo pomaže kao lijek, a duh žalostan suši kosti."

Solomun, car Izrailjev (Priče, 17,22.)