Romanticarsko slikarstvo i vajarstvo, kao i literatura te poetike, bave se motivom junaka, ali nesrecnog: snagom i slaboscu definisu covjeka. Umjetnik realista, pak, sudi da je samo jedno drustvo dostojno da bude predstavljeno: ono u kojem zivi.

Novi covjek

Sudbina Napoleona I (1769-1821) je dugo fascinirala svijet, aprije svih romanticare. Napoleon je umio da napada kraljeve, da pokori narode, da osnuje carstvo. Zatim je posustao pred neprijateljem i zavrsio zivot u izgnanstvu. Po svojoj unutrasnjoj snazi, on je jedan od najboljih primjera romanticarskih junaka. U slikarstvu i skulpturi, romantizam uzdize mastu, to jest ono sto svaki covjek nosi u sebi.

Nacin osjecanja

Izvjesna romanticarska klima postoji jos na kraju XVIII vijeka, na primjer u engleskom slikarstvu sa Vilijamom Ternerom, a i u Njemackoj. Velika epoha romantizma, medutim, smjesta se izmedu 1820. i 1850. kao u vajarstvu i slikarstvu, tako i u knjizevnosti i muzici. Ezen Delakroa (1798-1863) pokazuje tada snagu svojih osjecanja u monumentalnim slikama, koje su velicanstvene i pune pokreta. Originalnost tehnike koju koristi je u sluzbi smjelosti njegove inspitacije, tako u Slobodi na barikadama, crtez omogucava isticanje pokreta, dok boja podvlaci dramaticnu atmosferu prizora i svjedoci o slikarevoj groznicavosti. Delakroa se odrice " razumnog slikarstva" i nastoji da otkrije jos uvjek neistrazene oblasti svijeta.

Ezen Delakroa, Sloboda predvodi narod,1830

Ezen Delakroa,Alzirke,1834

Kao i od drugih romanticara, i od njega su ostali brojni prizori sjeverne Afrike, predjela iz sna: daleki Istok je tada u modi, te romantizam postaje i orijentalizam.

Vilijem Terner,Pejsaz sa udaljenom rijekom i zalivom,1842

Eduar Mane

Eduar Mane (1832-1883) slika zivot pariske burzoazije u vrijeme Drugog carstva. Kao i Kurbeove, Salon cesto odbija i njegove slike. Privlaci, medutim, paznju nekolicine pisaca, koji su u isto vrijeme i lokalni kriticari, kao sto su Sarl Bodler, Emil Zola (1840-1902). ili kasnije Stefan Malarme(1842-1898). "Naslikao sam ono sto sam vidio". izjavljuje Mane, koji se insoirise i japanskim grafikama kao i spanskom umjetnoscu, da bi stvarao pojednostavljene slike bez dubine, kao sto je Frulas. Mane slika veoma kontrastnimi cistim bojama, sirokim i brzim pokretima cetkice. Ta je tehnika tada ocjenjena kao prosta i nasilna.

Eduard Mane ,Frulas,1866

Eduard Mane, Balkon, 1869