Saznanje o
planetama Suncevog sistema
Planete su od davnina predstavljale interesantne objekte.Naime,dok na zvjezdanom nebu
vidimo zvijezde,koje medjusobno ne mijenjaju polozaj,dotle planete,Sunce i
Mjesec,mijenjaju svoj polozaj u odnosu na zvijezde i u odnosu jedne na druge.Zbog toga ih
stari Grci nazvase zvijezdama lutalicama(planetes asteres-lutajuce zvijezde) i to im ime
ostade do dana danasnjeg.
Od svih planeta, na nebu su najsjajniji Jupiter i Venera.Posebnu paznju kod starih naroda
zaokuplja Vener,zato sto je,po pravilu,vidljiva uvece,neposredno nakon zalaska
sunca(Vecernjaca),
ili prijeizlaska sunca(Zornjaca,zvijezda Danica).U nasem narodu je cesto opjevana i
spominjana.
Sve do 18-og vijeka,znalo se samo za pet planeta Suncevog sistema.To su:
Merkur,Venera,Mars,
Jupiter i Saturn.Godine 1781. Vilijam Hersel ovom spisku dodaje Uran.Neptun je otkriven
tek u narednom vijeku,posmatrao ga je njemacki astronom Johan Gale 1846.godine.Na
kraju,ovoj druzini od osam planeta se pridruzuje i Pluton,otkriven 1930. godine.Otkrio ga
je americki astronom Klajd Tomb.
A sta je sa Zemljom?Planetu na kojoj mi zivimo Zemlju,nikako nisu htjeli da shvate kao
jednu od ove druzine.Od drevnih vremena pa do Kopernikovog vremena,sa neznatnim
izuzecima,Zemlja je stavljana u centar svekolike Vasione.Na kraju se ispostavilo da je to
jedna od devet planeta,ali jedina koja omogucava da na njoj postoje bica koja su,izmedju
ostalog,spremna i sposobna da razmisljaju o velikom prostranstvu Vasione.
Prvi sateliti,izuzimajuci Zemljin satelit Mjesec,otkriveni su tek pocetkom 17-og
vijeka.Galileo Galilej 1610. godine je prvi posmatrao Jupiterove satelite.On je iskoristio
durbin,pronalazak Holandjana,okrenuo ga ka nebu i tamo je zapazio bezbroj do tada
nevidjenih krasota.Izmedju ostalog primijetio j eda oko Jupitera kruze cetiri
satelita:Io,Evropa,Ganimed i Kalisto.Ti sateliti se,do dan danas,nazivaju Galilejevi
sateliti.Pored toga,on je prvi uocio i prstenove oko Saturna.Razvojem posmatracke
tehnologije,sve vise skrivenih tajni ovih objekata je postalo dostupno
posmatracima.Tako,ispostavilo se da su kanali na Marsu,za koje je Persivel tvrdio da su
nastali vjestackim putem,u stvari,samo dio prirode;da oko Saturna i Jupitera kruzi veliki
broj satelita;da prstenove,pored Saturna,posjeduju i Jupiter,Uran,Neptun,itd.
Ogroman napredak u izucavanju Suncevog sistema je postignut zahvaljujuci lansiranju
letjelica,
koje su se kretale u blizini planeta,a neke od njih su se i spustile na njihovu
povrsinu.Vjerovatno su vecini citalaca poznate misije Venera,Vikinga,Vojadzera
itd.Takodje,vasionski teleskop Habl,pored podataka o vangalaktickim objektima,dao je dosta
podataka i o tijelima Suncevog sistema.
Ukratko o nastanku Suncevog sistema
Vjerovatno ce trebati jos vremena dok ne sklopimo sav mozaik o nastanku Suncevog
sistema.Trenutno,teorija koja najvise odgovara posmatrackim cinjenicama je osavremenjena
Kant-Laplasova teorija.Osnovu ovoj hipotetickoj teoriji dali su filozof Imanuel Kant i
matematicar Pjer Laplas.Prema ovoj hipotezi, planete i ostala tijela Suncevog sistema
nastale su zajedno sa centralnim tijelom,Suncem,iz protosolarne magline.Ukratko,scenario
nastanka Suncevog sistema bio je sljedeci:
Prije 4.5-4.7 milijardi godina,protosolarna maglina,sastavljena pretezno od
vodonika,preturbovana je gravitacionim talasom,usljed cega dolazi do narusavanja
unutrasnje ravnoteze i neravnomjernog oscilovanja koje prelazi u rotaciono kretanje.
U oblaku,koji poprima konture diska,materija je rasporedjena nehomogeno.Na nekim mjestima
dolazi do formiranja zgusnuca materija(stvaranja prioritetnih tacaka).mjesta u disku koja
imaju vecu masu,skupljaju vise materije.Najvise materije uzima centralni dio,onaj iz koga
nastaje Sunce.
takodje veliki dio materije skuplja Jupiter.Gomilanje materije na ovim mjestima traje dok
Sunce ne dostigne kriticnu masu i dok gravitaciona sila ne podstakne stvaranje energije u
termonuklearnim reakcijama(r-r ciklus).Pritisak izracene energije sa Sunca potiskuje
materiju ka materiji,tako da Jupiter ne uspijeva da skupi dovoljnu masu za pokretanje
sopstvenih termonuklearnih reakcija.
Poslije izvijesnog vremena dolaze do razgranicenja izmedju cvrstog(negdje tecnog) dijela i
primarne atmosfere,pri cemu primarna atmosfera,sastavljena od vodonika,"bjezi"
sa manjih planeta i satelita.Planete: Zemlja,Venera,Mars,kao i sateliti,kao sto je
Titan.stvaraju drugu,sekundarnu atmosferu,koju su sacuvali do danas.Ova,sekundarna,
atmosfera nastala je usljed vulkanskih aktivnosti ovih tijela.
Podjela planeta Suncevog sistema
Uobicajene su dvije podjele planeta Suncevog sistema.Prva je na osnovu njihovih polozaja u
odnosu na Sunce i Zemlju.Dijele sa na unutrasnje planete(Merkur i Venera)-naziv su dobile
zbog toga sto se nalaze unutar Zemljine putanje i spoljasnje
planete(Mars,Jupiter,Saturn,Uran,Neptun i Pluton).
Druga podjela je prema fizickim osobinama planeta.Prema ovoj podjeli planete se dijele na
planete Zemljinog tipa i planete Jupiterovog tipa.
PLANETE ZEMLJINOG TIPA su:Merkur,Venera,Zemlja i mars.osobina ovih planeta je da imaju
malu masu i dijametar.Imaju veliku prosjecnu gustinu.Ove planete sporo rotiraju i
nemaju,ili imaju jedan-dva satelita(Zemlja i Mars).Kod ovih planeta su dobro
izdiferencirani cvrsto tle i gasoviti omotac-atmosfera.
Sa druge strane PLANETE JUPITEROVOG TIPA su masivne planete koje brzo rotiraju,imaju malu
gustinu,veliki broj satelita i prstenove.S obzirom na broj satelita u njihovoj
okolini,svaka od planeta ima svoj sopstveni sistem.Kod ovih planeta nije tako jasno
izdiferencirana cvrsta povrsina i atmosfera kao kod planeta zemljinog tipa.Kod ovih
planeta je primijeceno da vise izrace energije nego sto je prime od Sunca,tj. da imaju
sopstvene mehanizme zracenja.Ovom tipu planeta pripadaju Jupiter,Saturn,Uran i Neptun.
PLUTON se razlikuje i od jednog i od drugog tipa planeta,tako da sa svojim saputnikom
Haronom predstavlja poseban soj,koji se nalazi na periferiji Suncevog sistema.Ponekad
Pluton nije najudaljenija planeta od Sunca.naime,zbog velikog ekscentriteta,jedan dio
njegove putanje se nalazi unutar Neptunove,tako da je Neptun tada najudaljenija planeta.