Saznanje o planetama Suncevog sistema


Planete su od davnina predstavljale interesantne objekte.Naime,dok na zvjezdanom nebu vidimo zvijezde,koje medjusobno ne mijenjaju polozaj,dotle planete,Sunce i Mjesec,mijenjaju svoj polozaj u odnosu na zvijezde i u odnosu jedne na druge.Zbog toga ih stari Grci nazvase zvijezdama lutalicama(planetes asteres-lutajuce zvijezde) i to im ime ostade do dana danasnjeg.

Od svih planeta, na nebu su najsjajniji Jupiter i Venera.Posebnu paznju kod starih naroda zaokuplja Vener,zato sto je,po pravilu,vidljiva uvece,neposredno nakon zalaska sunca(Vecernjaca),
ili prijeizlaska sunca(Zornjaca,zvijezda Danica).U nasem narodu je cesto opjevana i spominjana.
Sve do 18-og vijeka,znalo se samo za pet planeta Suncevog sistema.To su: Merkur,Venera,Mars,
Jupiter i Saturn.Godine 1781. Vilijam Hersel ovom spisku dodaje Uran.Neptun je otkriven tek u narednom vijeku,posmatrao ga je njemacki astronom Johan Gale 1846.godine.Na kraju,ovoj druzini od osam planeta se pridruzuje i Pluton,otkriven 1930. godine.Otkrio ga je americki astronom Klajd Tomb.

A sta je sa Zemljom?Planetu na kojoj mi zivimo Zemlju,nikako nisu htjeli da shvate kao jednu od ove druzine.Od drevnih vremena pa do Kopernikovog vremena,sa neznatnim izuzecima,Zemlja je stavljana u centar svekolike Vasione.Na kraju se ispostavilo da je to jedna od devet planeta,ali jedina koja omogucava da na njoj postoje bica koja su,izmedju ostalog,spremna i sposobna da razmisljaju o velikom prostranstvu Vasione.

Prvi sateliti,izuzimajuci Zemljin satelit Mjesec,otkriveni su tek pocetkom 17-og vijeka.Galileo Galilej 1610. godine je prvi posmatrao Jupiterove satelite.On je iskoristio durbin,pronalazak Holandjana,okrenuo ga ka nebu i tamo je zapazio bezbroj do tada nevidjenih krasota.Izmedju ostalog primijetio j eda oko Jupitera kruze cetiri satelita:Io,Evropa,Ganimed i Kalisto.Ti sateliti se,do dan danas,nazivaju Galilejevi sateliti.Pored toga,on je prvi uocio i prstenove oko Saturna.Razvojem posmatracke tehnologije,sve vise skrivenih tajni ovih objekata je postalo dostupno posmatracima.Tako,ispostavilo se da su kanali na Marsu,za koje je Persivel tvrdio da su nastali vjestackim putem,u stvari,samo dio prirode;da oko Saturna i Jupitera kruzi veliki broj satelita;da prstenove,pored Saturna,posjeduju i Jupiter,Uran,Neptun,itd.

Ogroman napredak u izucavanju Suncevog sistema je postignut zahvaljujuci lansiranju letjelica,
koje su se kretale u blizini planeta,a neke od njih su se i spustile na njihovu povrsinu.Vjerovatno su vecini citalaca poznate misije Venera,Vikinga,Vojadzera itd.Takodje,vasionski teleskop Habl,pored podataka o vangalaktickim objektima,dao je dosta
podataka i o tijelima Suncevog sistema.


Ukratko o nastanku Suncevog sistema

Vjerovatno ce trebati jos vremena dok ne sklopimo sav mozaik o nastanku Suncevog sistema.Trenutno,teorija koja najvise odgovara posmatrackim cinjenicama je osavremenjena Kant-Laplasova teorija.Osnovu ovoj hipotetickoj teoriji dali su filozof Imanuel Kant i matematicar Pjer Laplas.Prema ovoj hipotezi, planete i ostala tijela Suncevog sistema nastale su zajedno sa centralnim tijelom,Suncem,iz protosolarne magline.Ukratko,scenario nastanka Suncevog sistema bio je sljedeci:

Prije 4.5-4.7 milijardi godina,protosolarna maglina,sastavljena pretezno od vodonika,preturbovana je gravitacionim talasom,usljed cega dolazi do narusavanja unutrasnje ravnoteze i neravnomjernog oscilovanja koje prelazi u rotaciono kretanje.
U oblaku,koji poprima konture diska,materija je rasporedjena nehomogeno.Na nekim mjestima dolazi do formiranja zgusnuca materija(stvaranja prioritetnih tacaka).mjesta u disku koja imaju vecu masu,skupljaju vise materije.Najvise materije uzima centralni dio,onaj iz koga nastaje Sunce.
takodje veliki dio materije skuplja Jupiter.Gomilanje materije na ovim mjestima traje dok Sunce ne dostigne kriticnu masu i dok gravitaciona sila ne podstakne stvaranje energije u termonuklearnim reakcijama(r-r ciklus).Pritisak izracene energije sa Sunca potiskuje materiju ka materiji,tako da Jupiter ne uspijeva da skupi dovoljnu masu za pokretanje sopstvenih termonuklearnih reakcija.
Poslije izvijesnog vremena dolaze do razgranicenja izmedju cvrstog(negdje tecnog) dijela i primarne atmosfere,pri cemu primarna atmosfera,sastavljena od vodonika,"bjezi" sa manjih planeta i satelita.Planete: Zemlja,Venera,Mars,kao i sateliti,kao sto je Titan.stvaraju drugu,sekundarnu atmosferu,koju su sacuvali do danas.Ova,sekundarna, atmosfera nastala je usljed vulkanskih aktivnosti ovih tijela.


Podjela planeta Suncevog sistema


Uobicajene su dvije podjele planeta Suncevog sistema.Prva je na osnovu njihovih polozaja u odnosu na Sunce i Zemlju.Dijele sa na unutrasnje planete(Merkur i Venera)-naziv su dobile zbog toga sto se nalaze unutar Zemljine putanje i spoljasnje planete(Mars,Jupiter,Saturn,Uran,Neptun i Pluton).
Druga podjela je prema fizickim osobinama planeta.Prema ovoj podjeli planete se dijele na planete Zemljinog tipa i planete Jupiterovog tipa.
PLANETE ZEMLJINOG TIPA su:Merkur,Venera,Zemlja i mars.osobina ovih planeta je da imaju malu masu i dijametar.Imaju veliku prosjecnu gustinu.Ove planete sporo rotiraju i nemaju,ili imaju jedan-dva satelita(Zemlja i Mars).Kod ovih planeta su dobro izdiferencirani cvrsto tle i gasoviti omotac-atmosfera.
Sa druge strane PLANETE JUPITEROVOG TIPA su masivne planete koje brzo rotiraju,imaju malu gustinu,veliki broj satelita i prstenove.S obzirom na broj satelita u njihovoj okolini,svaka od planeta ima svoj sopstveni sistem.Kod ovih planeta nije tako jasno izdiferencirana cvrsta povrsina i atmosfera kao kod planeta zemljinog tipa.Kod ovih planeta je primijeceno da vise izrace energije nego sto je prime od Sunca,tj. da imaju sopstvene mehanizme zracenja.Ovom tipu planeta pripadaju Jupiter,Saturn,Uran i Neptun.
PLUTON se razlikuje i od jednog i od drugog tipa planeta,tako da sa svojim saputnikom Haronom predstavlja poseban soj,koji se nalazi na periferiji Suncevog sistema.Ponekad Pluton nije najudaljenija planeta od Sunca.naime,zbog velikog ekscentriteta,jedan dio njegove putanje se nalazi unutar Neptunove,tako da je Neptun tada najudaljenija planeta.