Kokain je veoma adiktivna droga. Kada jednom uzme kokain individua ne može predvidjeti da li ce nastaviti uzimati drogu ili ne.

Osnovni nacini unošenja kokaina u organizam su: ušmrkavanje, injiciranje i pušenje. Ušmrkavanjem se kokainski prah udiše kroz nos, gdje se apsorbuje u krvotok kroz nazalno tkivo. Injiciranjem se droga, pomocu igle, direktno unosi u krvotok. Pušenjem se kokainska para ili dim udiše u pluca, gdje je apsorpcija u krvotok jednako brza kao i kod injiciranja.

"Crack" je ulicno ime za free base (slobodnu bazu) koja se koristi za pušenje, a dobija se iz kokain hidroklorida. To se radi tako što se kokain pomiješa sa sodom bikarbonom i vodom, a zatim zagrije da bi se odstranio hidroklorid i na taj nacin se proizvodi kokain za pušenje. Termin "crack" se koristi zbog zvuka pucketanja koji se javlja kada se ta mješavina puši, odnosno kada se zagrije, a to se dešava zbog prisustva sode bikarbone.

Zloupotreba kokaina je jednako opasna bilo da se uzima ušmrkavanjem, injiciranjem ili pušenjem. Izgleda da do kompulzivne upotrebe kokaina brže dolazi ako se ova supstanca puši, nego kad se ušmrkava. Pušenjem, veoma visoke doze kokaina brzo dopiru do mozga i stvaraju jako i trenutacno uzbudenje. Korisnik koji injicira drogu je izložen riziku da se zarazi HIV virusom, ako dijeli iglu ili ostali pribor za injiciranje.

ZDRAVSTVENE TEŠKOCE

Kokain je jak stimulant centralnog nervnog sistema i on onemogucava proces reapsorpcije dopamina, hemijskog prenosioca signala kojima se reguliše osjecaj užitka i kretanja. Dopamin predstavlja dio sistema za nagradivanje kojeg mozak otpušta i pri tom doprinosi stvaranju uzbudenja koje je karakteristcno za konzumiranje kokaina.

Efekti kokaina koji se ocituju kroz tjelesne promjene ukljucuju sužene periferne krvne sudove, proširene zjenice, povišenu temperaturu i krvni pritisak i ubrzano kucanje srca. Trajanje pocetnih euforicnih efekata kokaina, što ukljucuje hiper-stimulaciju, smanjen umor i bistrinu uma, zavisi od nacina unošenja droge. Što je brža apsorpcija, to je krace trajanje uzbudenja. Uzbudenje nakon ušmrkavanja može trajati 15 do 30 minuta, dok nakon pušenja može trajati 5 do 10 minuta. Povecana upotreba može smanjiti period stimulacije.

Neki korisnici spominju osjecanja nemira, razdražljivosti i anksioznosti. Takoder se može razviti tolerancija, pa mnogi ovisnici govore da nastoje ostvariti jednako zadovoljstvo kao nakon prvog uzimanja, ali u tom ne uspijevaju. Naucno je dokazano da neuropsihološke promjene koje izaziva kokain uticu da individua nastavlja uzimati drogu, unatoc štetnim psihickim i socijalnim posljedicama. U rijetkim slucajevima, može doci do iznenadne smrti nakon prvog uzimanja kokaina. Ipak, ne zna se kod koga postoji sklonost za iznenadnu smrt.

Šta je kokain?

Kokain je veoma adiktivan stimulans koji direktno djeluje na mozak. Smatralo se da je kokain droga 1980-ih i 1990-ih zbog velike popularnosti i upotrebe u tom periodu. Ipak, kokain nije nova droga. Zapravo, to je jedna od najstarijih poznatih droga. Cista supstanca, hidroklorid se zloupotrebljava više od 100 godina, a lišce koke, izvor kokaina, žvace se vec hiljadama godina.

Cisti kokain je prvi put dobijen iz lišca ERYTHROXYLON COCA grma, koji raste u Peruu i Boliviji, sredinom devetnaestog stoljeca. Ranih 1900-ih to je postala osnovna stimulativna droga od koje su pravljeni tonici/eliksiri korišteni za lijecenje razlicitih bolesti. Danas je kokain droga drugog stupnja, što znaci da se vrlo cesto zloupotrebljava, ali se može koristiti i u legalne medicinske svrhe, kao što je lokalna anestezija kod nekih operacija oka, uha i grla.

U suštini postoje dvije hemijske forme kokaina: hidroklorid i "freebase", odnosno slobodna baza. Hidroklorid ili kokain u prahu rastvara se u vodi, a prilikom zloupotrebe uzima se intravenozno (kroz venu) ili intranazalno (kroz nos). Slobodna baza je jedinjenje na koje se nije djelovalo kiselinom da bi se dobio hidroklorid. Slobodna baza kokaina se koristi za pušenje.

Kokain se obicno prodaje na ulici kao fini, bijeli, kristalizirani prah koji se u slengu zove "koka", "snješko", "koki", "koks" itd. Ulicni dileri u kokain dodaju škrob, puder i/ili šecer, ili droge kao što je prokain (lokalni anestetik) ili stimulante kao što su amfetamini.

Kako nastaju efekti kokaina?

Brojna istraživanja su pokrenuta da bi se otkrio nacin na koji kokain stvara prijatne efekte, kao i razlog zbog cega je toliko adiktivan. On svoje efekte stvara u strukturama koje su duboko u mozgu. Naucnici su otkrili dijelove mozga koji, kada su stimulirani, stvaraju osjecanje zadovoljstva. Ispitivanja vršena na životinjama su pokazala da sve vrste ugodnih podražaja, kao što su hrana, voda, sex i razlicite ilegalne droge, intenziviraju aktivnost u ovom dijelu mozga.

Oni koji smatraju  da ih kokain cini budnijim, zivahnijim, da im donosi samouvjerenost, u pravu su, ali samo dvadesetak minuta.A nakon tako dobrog osjecaj, nastupa uznemirenost, mucnina i nesanica. Ako ga uzimaju duzi period, korisnici nakon odredjenog vremena, pocinju se osjecati tjeskobno, depresivno i paranoicno. Uopste nije lako odbaciti ovu drogu. Redoviti korisnici, kada se odreknu kokaina, jos se dugo osjecaju depresivno i potisteno. Tesko im je uvjeriti same sebe da se mogu dobro zabavljati i bez droge.

<<nazad