BUDIZAM

Iako je budizam religija rodena na indijskom tlu, ona pokriva veoma mali dio Indije, svega 300 hiljada vjernika. Medutim, budizam je veoma razvijena i upražnjavana religija izvan Indije: u Indokini, na Tibetu, u Mongoliji, Kini, Koreji, Japanu. Osnivac budizma je Gotama Buda (560-480 prije n.e.).Sam izraz "buda" znaci "prosvijetljeni". Kao princ, roden u bogatoj porodici, Buda je u 29-oj godini života doživeo veliko preobracanje ili "otkrovenje" kraj nekog drveta. Razvio je takvo religijsko ucenje koje su mogli prihvatiti svi slojevi naoda i obrazovani kao i neuki. Po tom ucenju, "apsolutno blaženstvo", koje se u ovoj vjeri naziva nirvana, mogu osvtariti svi ljudi, bez obzira na svoj društveni stalež. I budizam, slicno hrišcanstvu, polazi od stava da su ljudsko tijelo, odnosno tjelesne želje covjeka, izvor njegovih patnji, zbog toga se glavni smisao života sagledava u oslobodenju od želja. To se postiže upražnjavanjem pravila propisanih u tzv. "osmokrakom putu". Vrhunska mudrost je, dakle, prosvjetljenje koje se naziva nirvana. Kao sto u hrišcanstvu postoji Deset Božjih zapovjesti, tako i budizam propisuje pet slicnih uputstava kojih treba da se pridržavavjernik. Cetiri uputstva od pet, koliko ih ima, sasvim su identicna hrišcanskim. To su: (1) Ne ubij, (2) Ne kradi, (3) Ne vrsi preljubu, (4) Ne laži, i (5) Ne uzimaj alkohol. Kao i hrišcanstvo, budizam je doktrina koja propovijeda iskupljenje od sveopšteg bola i nudi spasenje.

Grane budizma

Postoje bar tri osnovne grane budizma: hinajana-na jugu Indije, i mahajana- na sjeveru, dok se treca naziva tantrizam, za koji se smatralo da je samo poseban oblik mahajane. Tantrizam je na Tibetu imao svoj poseban razvoj. Ime tantrizam vodi porijeklo od sanskrita, i znaci "ono što se širi". Naime, to je vjera koja vodi oslobadanju od reinkarnacije i patnje. Ovdje je rijec o posebnoj vrsti tajnog uzdizanja, o najvišem sjedinjenju. U tantrizmu ima znatnih elemenata hinduizma.

Lamaizam

Na Tibetu se kasnije formirao poseban oblik budistickog kulta, poznat pod imenom lamaizam. Izraz je iz tibetanskog jezika i znaci "ucitelj" - blama. To je ime za sveštenika najvišeg ranga u postojecoj hijerarhiji. Tibetom vlada Dalaj Lama kao istovremeno svetovni i duhovni poglavar zemlje. Za lamaizam se, dakle, vezuje pojam reinkarnacija duše. Na latinskom reincarnatio znaci ponovno ulaženje duše u tijelo, razumije se, poslije smrti. Vjeruje se da se poslije smrti poglavara, Dalaj Lame, duša pokojnika reinkarnira ili, što je isto, ulazi u tijelo nekog muškog djeteta. Budno se motri na svu djecu koja imaju neko karakteristicno fizicko obilježje, neku neobicnost: pjege po licu, izbuljene oci, velike uši i slicno. Potom se cedujle s imenima takve djece stavljaju u zlatnu ciniju i uz složeni obredni ceremonijal izvlaci jedno ime, ciji se nosilac odmah imenuje novim Dalaj Lamom. Izabrano dijete se odvaja od roditelja, izoluje se od svih žena, ukljucujuci tu majku, i podvrgava strogom vjerskom obrazovanju. Trinaesti Dalaj Lama je umro 1933, a cetrnaesti je "ritualno otkriven" i zatim, poslije vjerske obuke, postavljen na presto 1939. godine. Narodna Republika Kina je okupirala Tibet 1959. i od tada je Dalaj Lama živio u izgnanstvu. nedavno se vratio na Tibet.

povratak