povratak

KOPRIVA (Urtica dioica)  je visegodisnja zeljasta biljka. Stabljika je cetvrtasta . Listovi su jajoliko-duguljasti, sa produzenim siljastim krajem , po ivici zupcasti. Sa obe strane  su pokriveni kratkim , mekim dlakama koje zare . Ona raste po zapustenim mjestima. kao korov  kraj puteva, kraj ograde, po sumama , mocvarama, cesto u velikom mnostvu na jednom mjestu. Listovi i izdanci se upotrebljavaju za pripremanje : corbi , variva, pirea, a mogu da se prze na ulju  ili masti. Listovi se najvise upotrebljavaju u proljece i jesen. Postoje i mala i ljuta kopriva (urtica ureus) .

 

ŽENSKA PAPRAT  (Athyrium filix temina) Prilikom izbijanja listovi su joj uvijeni kao puz , a kasnije postaju dugacki. Raste po sumama od visih brada  pa do preko 1500 m nadmorske visine. Listovi sadrze dosta vitamina i upotrebljavaju se za hranu kuvani ili bareni.

 

BUJAD (Pteridium oljulinium) Visegodisnja biljka, visoka 50 do 150 cm . Listovi su trouglastog oblika i dvostruko do trostruko izdjeljeni. Raste na suvim mjestima u rijetkim , svjetlijim sumama, na proplancima , na krcevinama, uvijek na kiselom tlu. Javlja se u ogromnoj kolicini . Mladi izdanci brani u proljece upotrebljavaju se za sprvljanje corbi, varima. Podanak je bogat skrobom i moze se vaditi s jeseni ili krajem zime i mljeti u brasno.

 

  KLEKA (Juniperus communis)  je cetinarski zbun visok od tla 3m, razgranat  sa uskim zimzelenim listovima. Plod je bobica koja sazrijeva u jesen i modre je boje . Bobice se koriste kao zacin , a cetine se upotrebljavaju  za sprvljenje zaja. Postoji polegla kleka koja je niza  a raste iznad visinskog pojasa u kome se javlja obicna kleka.

 

BREZA (Betula rerrucosa) je visoka do 25 m , kora je glatka a grancice tanke i savitljive. zuckasti cvjetovi se razvijaju u proljece . Ona raste na suvljem pjeskovitom zemljistu u rijetkim cvijetnim sumamama, krcevinama, pozaristima i sl. U vanrednim prilikama  rese se u toku zime i ranog proljeca beru, suse, melju mijesaju sa brasnom , amogu da se proprze kao zamjena za kafu. Kada se u mladjim stablima izvrti rupa dobija se sok. Od jednog stabla za 48 casova moze da se dobije prosjecno 4,5 l soka. Postoje i maljava i patuljasta breza koje su znatno manje . Listovi se koriste za zaj i za pravljenje sampona.

 

LOKVANJ (Numphaea alba ) je visegodisnja vodena biljka.Njen korijen se razvija u miru na dnu stajacih voda, a kroz vodu se pruzaju  sozne lisne drske i cvjetna stabljika. Naseljava  skoro sve stajace vode, bare, lokve u mocvarama, plica toplija jezera. Cvjeta u junu , a cvjetovi su krupni , lijepi i bijeli. Korijen i podanak moze da se upotrijebi za hranu kuvan, pecen ili osusen. Sjeme kad se poprzi moze da sluzi kao zamjena za kafu.

 

DJETELINA (Psoralea bituminosa) je visegodisnja zeljasta biljka koja naraste do 50 cm u visinu. Listovi  su trodjelni. Cvjetovi su dosta veliki, ljubicasti i cvjetaju od marta do maja. Mladi proljetni izdanci  i listovi prije cvjetanja biljke mogu da se upotrebljavaju kao povrce  za spravljenje corbi, variva i pirea. Postoje bijela djetelina, barska djetelina i livadska djetelina.

 

DIVLJA MRKVA (Daucus carota ) je dvogodisnja zeljasta biljka koja anraste do 80 cm u visinu . Listovi su dvostruko do cetvorostruko perasto izdjeljeni. Cvjetovi su mnogobrojni, sitni,bijeli. U sredini cvati se nalazi sitna mrljica. Cvjeta od aprila do pocetka avgusta . Listovi se upotrebljavaju za spravljenje corbi i variva. Korjen  dok je mlad moze da se koristi za jelo svjez ili kuvan.

 

POPONAC (Convolvulus arvensis)  je visegodisnja zeljasta biljka koja se uvija oko cvrstih biljaka. Listovi su strelastog oblika. Cvjetovi su u obliku lijevka, a bijele su ili ruzicaste  boje.  Mladi listovi se upotrebljavaju  za spravljenje corbi, variva itd. Raste po kamenitim  i slabo zatravljenim mjestima , po njivama itd.

 

BOKVICA (Plantaga media) visegodisnja zeljasta biljka. Listovi su okruglasti, nesto izduzeni i postepeno prelaze drsku. Veoma je rasprostranjena po cjeloj nasoj Zemlji. Mladi listovi se upotrebljavaju za spravljenje corbi, variva i pirea. Mogu da se beru od ranog proljeca do sredine ljeta prije cvjetanja biljke. Sjeme koje sadrzi ulja pokiseljeno u mlijeku, moze da sluzi kao prijatan zacin. Postoje  i muska bokvica, velika pjescana i planinska bokvica. Bokvica je veoma lekovita biljka.

početak strane