Prve Gimnazije na svijetu, nastale su negdje oko sedmog vijeka p.n.e. u Sparti. Osnovao ih je legendarni zakonodavac Likurg.

Gimnasion - mjesto gdje učenici izvode gimnastičke vježbe goli ( gimnos - go, nag) za posmatrače, publiku, a takođe uče alfabet i račun. 

Platon državi predlaže gimnasion za osnovni oblik obrazovanja, a onaj ko nju završi može biti zanatlija, ratar, ili običan čovjek.  Njegova Akademija je imala svoj gimnasion. On takođe predlaže da najniži oblik obrazovanja bude fizičko vaspitanje, zatim vojno, i najviši oblik teorijsko obrazovanje. 

Sportisti nastali u ovakvim gimnazijama su organizovali prva takmicenja sa jasno utvrdjenim pravilima. neizostavno je bilo njihovo ucesce u prvim Olimpijskim igrama,  ali nazalost ,  pored sporta, ucestvovali su i u svim ratovima koje je njihova kraljevina vodila, kada je to bilo potrebno. sto se tice sportova u pretecama nase gimnazije, to su bili: 

- loptanje (preteca danasnjih sportova sa loptom)

- bacanje koplja, bacanje diska

- stadion (trka na 192m) 

- trke dvokolicama

- rvanje, boks.

 

Srednji vijek je period u kojem ovakve skole, skoro u potpunosti nestaju, i ono sto ostaje svodi se na obucavanje vitezova za ucesce na turnirima, i to se tesko moze svrstati sportsku disciplinu.

Novi vijek predstavlja vijek preporoda u sportu. skolski sport uzima novi zamah, pogotovo u Engleskoj i potom u citavoj zapadnoj Evropi i Americi. Skole imaju dugu tradiciju u raznim sportovima: fudbal, kosarka, bejzbol, kriket, macevanje, veslanje, tenis, i drugi. Zbog toga je buducnost sporta u ovim zemljama svijeta prilicno osigurana, i nema razloga da se ocekuje bilo sta negativno vezano za sport.

I kod nas je popularizacija sporta vezana za gimnaziju, organizujuci sokolske domove koji su izazvali veliku popularnost kod omladine. 

Današnja gimnazija je daleko od spartanske gimnazije. Danas su teoretske nauke fizičko vaspitanje stavile u drugi red, dok su sve teoretske nauke postale sinonim za gimnaziju. 

Svakako da je poznato da su mnogi poznati sportisti bivše Jugoslavije rođeni u Banjaluci i da su završili banjalučku gimnaziju, što danas i nije baš slučaj ali je sigurno i to da talenata ima ali da se odlučuju za neke druge škole znajući koliki rad zahtjeva gimnazija i da ne ostavlja mnogo slobodnog vremena, pogotovo onima koji se aktivno i ozbiljnije žele baviti sportom. Što se tiče poznatih ličnosti  važno je spomenuti da generacija koja je sa rukometnim klubom  Borac osvojila titulu evropskog prvaka kompletna pohađala našu Gimnaziju i uspješno je završila. Tu su samo neka poznata imena poput Karadže, Popovića, Rađenovića, braće Golić, itd. 

povratak