Kicmena mozdina

 

Kicmena mozdina(Medulla spinalis) je deo centralnog nervnog sistema smjesten u kicmenom kanalu,dakle,van lobanje.To je nervna struktura spolja belicaste boje,valjkastog oblika i cine je vratni,grudni,slabinski i krstacni deo.Kod covjeka je s kicmenom mozdinom povezano 30 pari tzv.ledjnih ili spinalnih zivaca pomocu dorzalnih i ventralnih korenova spinalnih zivaca.Spinalni zivci su mesoviti,sto znaci da sadrze i senzitivne i motorna nrvna vlakna.Senzitivnim delom spinalnih zivaca,odnosno senzitivnim nervnim vlaknima prenose se preko zadnjih korenova u kicmenu mozdinu informacije,odnosno nervni impulsi koji poticu iz koznih i misicnih receptora i nekih visceralnih receptora.Neuronska tela aksona u sastavu senzitivne komponente spinalnih zivaca smestena su u spinalnim ganglijama na zadnjim korenovima(slika).Motorna nervna vlakna u sastavu motorne komponente spinalnih zivaca napustaju kicmenu mozdinu kroz prednje korenove i njima se prenose komandni nervni impulsi na poprecno-prugaste i glatke misice.Nervna vlakna kojima se prenose nervni impulsi na misice unutrasnjih organa pripadaju vegetativnom nervnom sistemu.Kao i ostale delove centralnog nervnog sistema i kicmenu mozdinu cine siva i bela masa.

Siva masa kicmene mozdine sadrzi neuronska tela,i to asocijativnih neurona u zadnjim i motoneurona u prednjim stubovima(slika).Belu masu(koja okruzuje sivu) cine aksoni,odnosno nervna vlakna pomocu kojih se prenose nervni impulsi iz jednog u druge delove kicmene mozdine,a i u razlicite delove mozga.Takva nervna vlakna ulaze u sastav ushodnih puteva kicmene mozdine.Na primer,spinotalamusnim putem,odnosno nervnim vlaknima u njegovom sastavu prenose se informacije iz koznih receptora u deo medjumozga u talamusu,a odavde na koru velikog mozga.Nishodnim putevima bele mase u kicmenu mozdinu stizu informacije iz razlicitih delova mozga.Tako,kortikospinalnim(piramidalnim) putem iz velikog mozga u kicmenu mozdinu stizu komandni nervni impulsi za voljne pokrete.

Funkcija kicmene mozdine