Istorijski
razvoj eksploziva
-
1190. god. p.n.e. Trojanske
trupe koristile su zapaljiva sredstva protiv grcke mornarice.
-
500-470 god. p.n.e. U
taktici kineza Fau Li Jena opisana je upotreba kamenih kugli i
zapaljivih lopti prilikom opsade gradova.
-
160-122 god. p.n.e. Kinezi
pronasli crni barut, smesu 76,2% kalijum-nitrata, 15,4% drvenog uglja i
8,4% sumpora.
-
222 god. Rimljani poceli da
koriste u pomorskim bitkama, zapaljivu smesu izradjenu od negasenog
kreca i asfalta koja se palila u dodiru sa vodom.
-
Sredinom VII veka Grk
Kalinikos je usavrsio rimsku zapaljivu smesu I pronasao grcku vatru
koja se satoji od nafte, sumpora, smole i negasenog kreca.
-
1073. Madjari su pri opsadi
Beograda prvi koristili crni barut u Evropi
-
1250. Kaludjer R.Bacon dao
je sledeci sastav crnog baruta: 41,2% kalijum0nitrat, 29,4% sumpora I
19,4 drvenog uglja
-
1326. U Veneciji su
izradjeni metalni topovi koji su djulad p[od pritiskom gasova nastalih
sagorevanjem baruta
-
1627. K. Wiendl prvi je
koristio crni barut za otkopavanje ruda
-
1654. J.R. Clauber pronasao
je amonijum-nitrat (koji se koristi kao oksidans u privrednim
eksplozivima)
-
krajem XVII J. Lowestern
pronasao je zivin-fulminat
-
1780. C.L. Berthollet
pronasao jekalijum-hlorat
-
1845. otkrivena
nitroceluloza, a A. Soborero pronasao nitroglycerin
-
1853. Austrija zamenjuje
crni barut nitroceluloznim barutom koji stavljaju u baterije topova
-
1867. A. Nobel je pronasao
dinamit
-
1873. Pronadjen plasticni
eksploziv (nitroceluloza + nitroglicerin)
-
1884. pronadjen dvobazni
barut
-
1870. dobijen je
trinitrotroluen
-
1891. T. Curtis pronasao
olovo-azid
-
1894. proizveden je pentrit.
-
U toku drugog svetskog rata
napravljeno je mnogo novih eksplozivnih smesa
-
1944. pocela je proizvodnja
livenih dvoaznih baruta za progon raketnih projektila
|