- Pomračenje sunca
- Asteroidi
- Zvijezde

Nakon stoljeća i stoljeća promatranja noćnog neba ljudska je vrsta u ovom stoljeću spoznala da je svemir u kojem živi započeo prije petnaestak milijardi godina u Velikom prasku, u nezamislivoj eksploziji koja je stvorila ne samo materiju, već i prostor i vrijeme. Hladeći se, prvobitna je užarena kugla stvarala protone, neutrone i elektrone, a zatim od njih atome, oblake vodika i helija, te na kraju zvijezde i galaktike, kvazare i crne rupe

Tip Mlecnog puta Nije sasvim jasano u koji tip galaksija spada Mlecni put. On jeste spiralna galaksija i spada u Sb ili Sbc tip (po Hablovoj podeli), ali novija istrazivanja govore da Mlecni put ima precku ili bar nesto sto lici na precku po strukturi u centralnom podrucju. Po tome bi Mlecni put spadao u tip SB ili u neki medju tip izmedju preckase i obicne spiralne galaksije, pa se oznacava i sa SAB (SA, po toj podeli, oznacava normalnu spiralnu galaksiju bez precke, a SB spiralnu galaksiju sa preckom, dok bi SAB znacilo nesto izmdju.:)

Ukoliko se svemir širi, to znači da je danas materija u njemu rjeđa nego što je bila ranije. Ako sada zavrtimo film unatrag, galaktike će se poćeti primicati jedna drugoj i materija će s obrnutim tokom vremena postajati sve gušća i gušća. Kako sa zgušnjavanjem temperatura raste, to će svemir postajati sve topliji i topliji, a ako to zgušnjavanje ide dovoljno daleko temperatura će postati dovoljno visoka da se raspadnu prvo atomi, a zatim i subatomske čestice. Na kraju priče (odnosno na početku) imamo svu materiju danas vidljivog svemira beskonačno sažetu i beskonačno vruću u jednoj matematičkoj točci - Velikom prasku.
Da li je ovaj scenario stvarno istinit i da li je stvarno nekada vidljivi svemir bio tako malen, gust i vruć? Postoje nepobitni argumenti tome u korist pa smo sasvim sigurni da je povijest svemira bila upravo onakva kako je prikazano na donjoj slici. (Problematične i danas neistražene su samo prve 10^-43 sekunde od Velikog praska.)