VULKANI

 

                                  
Vulkan je geoloska tvorevina,obicno planina,gdje magma(stijena iz unutrasnjosti 
Zemlje koja se nalazi u tecnom stanjuzbog ekstremno visokih temperatura i
pritiska u zemljinoj unutrasnjosti) izbija na povrsinu zemlje.Naziv vulkan potice 
iz rimske mitologije,gdje je Vulkan oznacavao boga vatre. Nauka koja se bavi vulkanima 
zove se vulkanologija. Vulkani se obicno nalaze blizu granice izmedju tektonskih ploca.
Mogu da budu aktivni, spavajuci i neaktivni. Naucnici obicno smatraju vulkane aktivnim 
ako u sadasnjosti pokazuju znake  nemira kao sto su zemljotresne aktivnosti ili znacajne  
emisije novih  gasova. Mnogi naucnici takodje smatraju vulkane aktivnim ako su makar 
jednom u  istoriji imali erupciju. Spavajuci vulkani su oni koji trenutno nisu aktivni ali mogu
postati  nemirni u buducnosti.Neaktivni vulkani su oni za koje naucnici smatraju da je
nemoguce da ponovo izvrse erupciju.
U posebnu kategoriju spadaju podvodni i supervulkani. Supervulkan je popularan naziv za 
velike vulkane koji imaju ogroman krater i koji mogu da proizvedu katrastofalna  pustosenja 
na kontinentalnom nivou.Oni takodje svojom erupcijom mogu da podignu  globalnu temperaturu 
za nekoliko stepeni  celzijusa. Podvodni  vulkani su cesta pojava na  odredjenim zonama 
okeanskog dna. Neki su trenutno aktivni i u plicim vodama svoje prisustvo  otkrivaju erupcijama 
pare i kamenja visoko iznad povrsine mora. Mnogi leze na tako velikim dubinama da ogroman 
pritisak vode zaustavlja formiranje i erupciju  pare i gasova.Ispod vode vulkani obicno formiraju
strme kratere koji tokom vremena  izbijaju na povrsinu i grade nova ostrva.Tipican primjer za 
ovakvu pojavu su Havajska ostrva. Vecina vulkana na planeti se nalaze na ivicama tektonskih 
ploca gdje se okeanska  kora nalazi ispod  kontinentalne kore zato sto je okeanska kora gusca 
i zbijenija od  kontinentalne.Postoje okeanska kora ispod kontinentalne,ona prilikom sudara ponire
u nize zemljine slojeve  gdje je  temperatura visa nego u blizini povrsine planete.Povecanje 
temperature i pritiska sa dubinom izaziva zarobljavanje vode prilikom  poniranja ploca. Ovaj proces 
se zove dehidratacija.Obicno se desava na dubinama  od oko 100km i moze da bude uzrok 
zemljotresa prilikomcega se mijenja izgled ploce  koja tone.Prilikom zemljotresa voda 'bjezi' iz ploce 
i krece se u susjedne dijelove tla  koji su drugacijeg sastava.Pri uslovima tla na oko 100km dubine 
voda ce izazvati  topljenje zemljista.Otopljene stijene su lakse od okolnog tla i pocinju da se krecu 
 navise prilikom  cega zavisno od sastava i kolicine magme te brzine njenog kretanja
 moze da dodje do:topljenja  okolnog tla i uvecanja kolicine magme,hladjenja i kristalisanja magme 
ili njenog pretvaranja u gas. Ako magmadosegne povrsinu izazvace vulkansku erupciju. Oblik erupcije
zavisi od strukture i kolicine gasa koji se nalazi u magmi.Velika koncentracija silicijuma je povezana sa  
viskoznoscu  i izazvace stvaranje  strmih padina vulkana.Vulkan je zapravo planina koja izbacuje velike 
oblake dima zajednosa vatrom.Istina je da vulkani rijetko emituju  dim i vatru zajedno iako su kombinacije 
vodonika, kiseonika,kalcijuma i fosfora veoma zapaljive.Najupadljiviji dio vulkana je krater,basen kruznog
oblika kroz koji  se  izbacuju  gasovi i lava.
Oblast sa najvecim brojem vulkanskih erupcija je VATRENI POJAS PACIFIKA.To je dakle zona 
ucestalih zemljotresa i vulkanskih erupcija koja  okruzuje  basen  Tihog okeana. U obliku je konjske
potkovice i 40,oookm je duga. Povezan je sa obliznjim okeanskim rovovima i lucnim ostrvima.
U izvorima se nekad naziva Vatrenim prstenom ili Seizmickim pojasem Pacifka.90 posto svijetskih 
zemljotresa i 81 posto svijetskih erupcija se dogadja u Vatrenom pojasu Pacifika.Vatreni pojas je 
direktna poslijedica sudaranja  tektonskih ploca.Istocni dio pojasa je rezultat podvlacenja Nazka i 
Kokos ploce  ispod Zapadne Juznoamericke ploce.Dio Pacificke ploce zajedno sa malom Juan de
Fuka plocom prodire pod SjevernoAmericku plocu,a sjeverni dio ploce se podvlaci pod Aleutska 
ostrva.Dalje na zapadu Pacificka ploca prodire pod Kamcatku,Kurilska ostrva i Japan.Juzni dio je 
vise kompleksan zbog veceg  broja mali  tektonskih ploca koje se sudaraju sa Marijanskim,Filipinskim 
i ostrvima Tonga i Novi Zeland.Najznacajniji vulkani Pacifika su Klicevskaja Sopka u Rusiji,Mauna Kea 
na Havajima, Fudzi na Japanu,Popokatepetl u Meksiku i svakako Krakatoa u Indoneziji.Klicavskaja Sopka 
je najvisa planina na Kamcatki i najvisi aktivni vulkan na svijetu.Strme strane vulkana i krater predstavljaju 
jezero 100 km udaljeno od  Beringovog mora. Vulkan je pod zastitom UN-ovog programa Svijetske bastine.
Klicevskaja je prvi put eksplodirala 1697,i od tada je gotovo konstantno aktivna jer ima mnostvo susjednih 
vulkana. Nalazi se na visini od 4750m,pripada tipu  stratovulkana a zadnji put je eruptirala 2004.Klicavskaju 
su domorodacka plemena smatrala svetom i na nju je gledano kao na tacku sa koje je stvoren svijet.
Prema predanju kada je bog Volkov stvarao svijet ovo je tacka sa koje je to cinio pa je ostala nedovrsena i 
vulkanski aktivna.Mauna Ke je takodje najvisa planina na  svijetu mjerena od baze do vrha.Njena baza se 
nalazipreko 5000m ispod povrsine  Pacifika.Nakon sto je milionima godina rasla usled vulkanskih aktivnosti,
visina planine  polako opada jer se obrusava na dno okeana zbog svoje prevelike maseIako se snijeg 
 zadrzava od novembra do marta,Mauna Ke je imala stalne ledene kape tokom pleistocenskih ledenih doba.
Istrazivanja su pokazala da je vulkan zahvacen sa cetiri perioda glacijacije od kojih se zadnji zavrsava prije 
11000 godina sa poslednjim  ledenim dobom.  Lokacija Mauna Ke ima veliki znacaj za atmosverska i astronomska 
 istrazivanja. S obzirom da se zadnja erupcija desila 2640 godina p.n.e. na samoj planini  se nalaze mnogi 
istrazivacki centri poput Mauna Ke i Subaru laboratorija i teleskopa Kek i Kanada.planinaFudzi je najvisa planina 
u Japanu sa 3776m.Predstavlja granicu izmedju  oblasti Sizuoka i Jamanasi,zapadno od Tokia iz kojeg se moze 
vidjeti po  vedrom danu. Nalazi se blizu obale Pacifika na centralnom dijelu ostrva Honsu. Planina Fudzi je dobro 
poznati simbol Japanai cesto se koristi u umjetnosti i fotografiji. Okruzenaje sa pet jezera. Vulkan se zvanicno 
smatra aktivnim ali sa veoma malim  mogucnostima erupcije. Zadnja zabiljezena erupcija se desila 1707. godine.
Originalni naziv Fudzi je nejasan ali etmolozi smatraju da je to izraz vezan za likove iz kineske mitologije i odnosi 
se na ratnike.Planina je zanimljiva po svojim  setacima.Svake godine planinu posjeti vise od 200,000 domacih i 
stranih turista.
 
 
 
 

                                                                            HOME