JOTOVANJE
Smjena nenepčanih suglasnika prednjonepčanim u položaju ispred sonanta j,
pri čemu se ovo j gubi, naziva se jotovanjem. To je glasovna
promjena u kojoj učestvuju glasovi: s, z, t, d, l, n, k i g, koji
stapajući se sa osnovnim sonantom j daju glasove: š, ž, ć, đ, lj, nj,
ž, č. Jotovanje obuhvata i usnene glasove: p, b, m, v, koji
jotovanjem daju grupe: plj, blj, mlj, vlj.
Jotovanje možemo pratiti u slijedećim oblicima:
u komparativu pridjeva:
u prezentu:
u trpnom glagolskom pridjevu:
u imperfektu: nos-jah = nošah, slav+jah = slavljah
u instrumentalu jednine imenica ž. roda na suglasnik: smrt + ju = smrću, glad + ju = glađu
u tvorbi: imenica
Jotuje se i
grupa
st i daje št ili šć: krstiti - kršten, mastiti - mašćen.
Postoji i tzv. ijekavsko jotovanje koje se
ostvaruje zamjenama kratkog jata. Književne forme su samo one sa n i
l: hljeb, ljeto, nježan. Ostali glasovi treba da ostanu nejotovani:
djevojka, tjerati, djeca, a jotovane forme đevojka, ćerati, đeca
nisu književne i standardne i treba ih izbjegavati.
|
|
|
|
|
|