Zemljotresi kod nas

Na teritoriju bivše Jugoslavije trusne oblasti su: dinarska, šarsko–pindska, savska, rodopska, i karpatsko–balkanska. Najčešći i najjači zemljotresi su u predjelima Dinare, donjeg toka Neretve, Boke Kotorske, Dubrovnika, Podrinja, Šumadije, Metohije, Banja Luke i Skopja.
Najveći su bili u Skopju (1518. i 1963.), Dubrovniku (1667. I 1924.), u predjelu Resave (1911), Hercegovine (1924), u Šumadiji (1927), Valandovu (1931), Debru (1967), Banja Luci (1969), crnogorsko primorje (15.04.1979), i dr. (stonsko područje tijekom rata, i dr.).
Rušilački zemljotresi koji povremeno ugrožavaju pojedine dijelove Bosne i Hercegovine, ne samo što izlažu stalnoj potencijalnoj opasnosti ljudske živote i materijalna dobra, već ugrožavaju cjelokupnu ljudsku aktivnost i njen normalan razvoj u tim područjima.Kako još uvijek u BiH nije moguće vršiti točnu kratkoročnu prognozu nastanka zemljotresa, odnosno istovremeno prognozirati vrijeme, mjesto i intenzitet njegove pojave, mada su metode seizmičkog lociranja toliko napredovale, uz veliku vjerojatnost moguće je osigurati efikasnu zaštitu od djelovanja zemljotresa i spriječiti njegove rušilačke posljedice. Seizmološka karta u tom okviru predstavlja samo posljednju fazu seizmoloških, seizmo-tektonskih i drugih odgovarajućih istraživanja kod nas, ali nije i definitivni odgovor o stanju seizmičnosti teritorija Bosne i Hercegovine. Stoga ju je potrebno, u određenim vremenskim intervalima ili stalno dopunjavati i usavršavati, temeljem novih znanstvenih saznanja.

Teritorija Bosne i Hercegovine predstavlja jedan od seizmički najaktivnijih dijelova Balkanskog poluastrva, koji ulazi u sastav sredozemno-trans-azijskog seizmičkog pojasa.Prema raspoloživim podatcima na području Bosne i Hercegovine, u prošlosti se dogodilo više razornih zemljotresa iz lokalnih žarišnih zona Magnitude M ≥ 5,0; Intenziteta u epicentru Io ≥ 7° MCS skale.

Najjači zemljotresi koji su se desili na teritoriji BiH

Vrijeme

Mjesto

Jačina

Intenzitet u epicentru (Io) MCS skala

07.04.1905.

 Petrovac

5,0

Io = 7°

01.08.1907.

 Počitelj

5,7

Io = 7-8°

25.12.1908.

 Vlasenica

5,3

Io = 6-7°

12.03.1916.

 Bihać

5,0

Io = 7°

06.02.1923.

 Jajce

5,0

Io = 7°

14.02.1927.

 Ljubinje

6,0

Io = 8°

17.12.1940.

 Derventa

5,1

Io = 7°

31.12.1950.

 Drugovići / BL

5,7

Io = 8°

11.06.1962.

 Treskavica

6,0

Io = 8°

07.03.1967.

 Srebrenica

5,1

Io = 7°

27.10.1969.

 Banja Luka

6,6

Io = 9°

25.08.1970.

 Gacko

5,0

Io = 7°

29.10.1974.

 Lukavac

5,0

Io = 7°

10.09.2003.

 Stolac-Hutovo blato

3,6

Io = 5°

    Iz tabele uočava da se, na području Bosne i Hercegovine, dogodilo više razornih zemljotresa s najjačim intenzitetima iz žarišnih zona Ljubinje, Treskavica i Banja Luka.Nesigurno tlo – seizmografi za sljedećih 50 godina ne predviđaju katastrofe poput banjalučke, no (prema predviđanjima) sljedeće stoljeće, odnijeće žrtve.

Južna i zapadna Hercegovina najugroženije su zemljotresima. Posljednji zemljotres (u 2004.g.) jačine 3,3 stepena po Richterovoj skali te nekoliko slabijih još jednom su Livnjacima pokazali kako žive u seizmološki poprilično aktivnoj zoni. Ponovno je epicentar potresa bio u planini Goliji, pokazujući kako nekoliko prethodnih na tome području nisu bili slučajnost.Česte potrese u livanjskom kraju u Seizmološkom zavodu BiH objašnjavaju rasjedom tla koji se proteže sjevernom stranom Livanjskog polja u području planina Cincar i Golija. To je područje uz južnu Hercegovinu (Mostar, Čapljina, Stolac, Nevesinje i Trebinje) i banjalučku regiju seizmološki najaktivnije u BiH.


Ulice Banja Luke poslije razornog zemljotresa iz 1969

Budući da veliki rasjed Zemljine kore, koji od Himalaja preko Irana, Turske i Grčke prelazi preko teritorija BiH, razumljiva je tektonska aktivnost ovih prostora.Pored toga u BiH ima i nekoliko značajnih regionalnih rasjeda kao što su bugojanski, višegradski, neretvanski i banjalučki, uz koje se mogu stvarati zemljotresi razorne jačine, a često uzrokuju manja podrhtavanja tla. Tako se, po podatcima seizmografa, u BiH godišnje zabilježi oko 1100, ili u prosjeku tri zemljotresa dnevno slabija od tri stepena po Mercallijevoj skali. Radi se o zemljotresima koje zabilježe uređaji, dok ih ljudi ne osjete, a oko desetak zemljotresa godišnje osjete stanovnici BiH. U posljednjih 104 godine u BiH je zabilježeno 1084 zemljotresa jačih od tri stepena Richterove skale. Seizmografi tvrde da u sljedećih 50 godina na području BiH mogu se očekivati zemljotresi maksimalnog intenziteta do sedam stepeni Mercallijeve skale, znači s mogućim oštećenjima kuća. No za razdoblje od 100 ili više godina za područje Banje Luke, planine Treskavice, te područje Trebinja i Neuma, prognozira se razorne zemljotrese s velikim štetama, ali i ljudskim žrtvama.

Home