Kulturna i prosvetna društva
Srpsko pjevačko društvo "Jedinstvo"
Srpsko pjevačko društvo "Jedinstvo" onovano je 1893.godine u Banjaluci i najstarije je muzičko društvo u gradu.Društvo "Jedinstvo" je najprije imalo muški,a ubrzo je osnovan i mješoviti hor.U društvu je djelovao i tamburaški orkestar,a kasnije i diletantska sekcija.U loga "Jedinstva" u muzičkom i nacionalnom životu Banjaluke počinje da raste s pojavom prvih fakultetski obrazovanih intelektualaca na političkoj sceni.Kod te inteligencije bio je izražen i strah od pokrajinske izdvojenosti,zato se ona i kroz redove Pjevačkog društva ponaša kao dio srpskog naroda,njegujući srpsku muziku.Društvo je peimenovano 12.decembra 1904.godine na Glavnoj skupštini i od tada je nosilo naziv Srpsko pjevačko društvo "Jedinstvo".
Muslimansko pjevačko društvo "Sloga"
Muslimansko-jugoslovensko pjevačko društvo "Sloga" bilo je jedno od brojnih muslimanskih društava koje se bavilo isključivo muzikom.Uoskudnim sačuvanim podacima nalazimo tek 1932.godinu,kada je predsednik Fadileta bio Salko Jusufović.Društvo je dobro napredovalo i u moralnom i u materijalnom smislu,članstvo je bilo u porastu.Društvo "Spas2 je na skupštini održanoj 8.decembra 1922.godine promijenilo ime u Jugoslovensko muslimsnsko pjevačko društvo "Sloga".Društvo "Sloga" je kratko zaćutalo tokom 1928.godine,ali je oživelo već slijedeće,kad je na čelo nove uprave došao advokat Asim Džinić.Iako su nastupi "Sloge" bili u Banjaluci,sačuvani su zapisi o samo dva njena koncerta; prvi je održan 4.novembra 1933.godine i Kino-dvorani hotela "Palas",pod dirigentskom palicom Josipa Jiraneka.
Hrvatsko pjevačko drušrvo "Nada"
Društvo "Nada" pojavilo se u javnosti 19.juna 1898.godine,priredivši zabavni izlet u okolinu Banjaluke za oko pet stotina osoba,a dirigovao je zborovođa Pavle Lipovac.Prvu priredbu "Nada" je održala u baŠti kod šipsa,a prvu zabavu 11.februara 1899.godine u hotelu Bosna.U doba austrougarske uprave Hrvatsko pjevačko društvo "Nada" odigralo je značajnu ulogu u buđenju građanske muzičke kulture.Poslije Prvoj svjetskog rata,u kraljevini SHS,društvo "Nada" pojačava ulogu u muzičkoj kulturi Banjaluke,postajući nosilac mnogih kulturnih manifestacija,od kojih je najznačajnija bila proslava njegove tridesaetogodišnjice 1928.godine.Svojim pjevanjem i muziciranjem "Nada" je izlazila iz provincijske učaurenosti i širila muzičku kulturu i po muzički razvijenim sredinama,sve do 1941.godine.
"Srpski đački soko"
Počinje sa radom 1905.godine ,a od
1907.godine djeluje pod imenom Srpski soko "Dušan Silni".Srpski soko je u Banjaluci od početka bio aktivan u
kulturnim manifestacijama grada i okoline,šireći na taj način
sokolsku kulturnu misiju.Među tim manifestacijama važno je
pomenuti "Sokolski slet" iz1912.godine,koji je održan kod
manastira Moštanica i bio posvećen pomenu na tu sahranjenog Petra
Petrovića Peciju.Po završetku Prvog svjetskog rata "Srpski
soko" je radio u bivšoj "Djevojačkoj školi" u
kojoj je kasnije smješten bioskop "Kozara2".Banjalučki
"Soko" je za vrijeme svoga postojanja,naročito poslije XX
bijeka, preuzimao sve djelatnosti da privuče što više omladine
i vaspita je u duhu potpunog jedinstva naroda.Kad je formirana Vrbaska
banovina i Sokolska župa Bosanske Krajine preimenovana u Sokolsku
župu Vrbaske banovine i u njoj su se ujedinili "Srpski soko"
i "Hrvatski soko".
UVOD