O KORALIMA

Korali (Anthozoa) su morske životinje iz reda mješinaca (Coelenterata). Korali su pretežno sesilni (prirasli za podlogu) ili slabo pokretljivi polipi.

-rasprostranjenost korala- Različite vrste korala mogu de naći u svim svjetskim okeanima, od tropskih do polarnih regiona.

Koralni grebeni se prostiru kroz čitavu tropsku i supstropsku oblast; Zapadni Atlantik i Indo-pacifički okean ali i duž prostiranja kalifornijske struje, a uglavnom se nalaze između 30°s.g.š. i 30°j.g.š.

    a) Zapadno-atlantički grebeni uključuju oblasti: Bermuda, Bahama, Karipskih ostrva, Florida i duž prostiranja golfske struje počevši od meksičkog zaliva.

    b) Indo-pacifički grebeni se prostiru od Crvenog mora i Persijskog zaliva kroz Indijski i Tihi okean do zapadne obale Paname.

 

 

-oblik tijela- Koralni polip je životinja na čijoj se pločastoj osnovi nalaze usta koja su okružena prstenom pipaka. Suprotni kraj organizma koji se naziva baza služi za pričvršćivanje podlozi.

 

 

 

-veličina- Zavisno od vrste korali mogu biti različite veličine; od par milimetara do nekoliko centimetara u prečniku. Jedna od najvećih vrsta Fungia je samostalan koral koji može da dosegne veličinu do 25 cm u prečniku. Kolonialni korali su mnogo manji u prosjeku od 1-3 mm u prečniku. Kolonije korala takođe variraju u veličini. Neke kolonije su dosta male veličine dok druge mogu doseći veličinu i do nekoliko metara visine.

 

 

-boja- Prirodni pigmenti u koralnom tkivu proizvode niz boja uključujući bijelu, crvenu, žutu, zelenu, plavu i ljubičastu. Alge koje mogu živjeti u simbiozi sa koralima takođe mogu davati boje koralima, npr. braon, zelenu ili narandžastu.

   

 

 

-pipci- Pipci predstavljaju izrasline na površini korala koji imaju dvostruku ulogu-mogu služiti za odbranu korala ali i za usmjeravanje hrane prema ustima. U zavisnosti od vrste korali mogu imati 6 ili 8 pipaka ili umnožak broja 6 ili 8. Pipci sadrže čahurice koje mogu da izazovu žarenje,a koje se nazivaju nematociste (koje sadrže spiralne prevoje ispunjene otrovom). Kada se senzor u nematocistama stimuliše fizički ili hemijski čahurica se rasprši i izbacuje vlakno nevjerovatnom snagom i brzinom. Nit se pričvrsti za kožu žrtve i injektuje otrov u nju.

 

                                                                                                   

-digestivni sistem (sistem organa za varenje)- Digestivni sistem počinje sa ustima koja vode ka stomačnoj šupljini. Stomačna šupljina je podijeljena longitudinalnim membranama koje se nazivaju mesenterije (koje mogu sadržavati i reproduktivne ćelije). Mesenterije povećavaju područije stomačne šupljine što u mnogome pomaže pri varenju.

 

-respiratorni sistem (sistem razmjene gasova)- Respiracija korala se odvija duž čitave površine organizma.

-ishrana- Neki korali se hrane zooplanktonima (malim plutajućim životinjama), sitnim ribama ili nekom drugom hranom organskog porijekla. S druge strane, korali koji učestvuju u građi koralnih sprudova hrane se sa zoonxanthellae. Hrane se uglavnom noću, tako što uz pomoć pipaka zaustave hranu koju dalje prosljeđuju prema usnoj šupljini.

 

-reprodukcija (razmnožavanje)- Korali se mogu razmnožavati polno i bespolno. Korali mogu biti muškog ili ženskog pola, ali isto tako postoje i hermafroditi, tj. da imaju istovremeno oba pola. Bespolno razmnožavanje, koje je češće, vrši se pupljenjem i nepotpunim dijeljenjem. Na polipu raste pupoljak iz kojeg se razvije životinja; ona se od stare životinje odvoji ili na njoj ostaje. Tako nastaju ogromne tvorevine koralnih polipa, koji su na istoj podlozi međusobno srasli i spojeni mrežom kanala. Kod polnog razmnožavanja razvije se u tjelesnoj šupljiniu polipa mlada životinja, koja kao planula (larvalni oblik) ili kao gotova životinja izlazi na usni otvor.

 

 

 

 

Nazad na početnu stranu