Gljivična oboljenja drveća

Gljive su bezbojni organizmi koji nemaju hlorofila. Hrane se hetertrofno: saprofitski ili parazitski. Postoji 50000 vrsta gljiva, podijeljenih u dva podrazdijela: Myxomycotina i Eumycotina. Pored poznatih jestivih i nejestivih gljiva postoje gljive koje žive na drveću i izazivaju njihova oboljenja. Većina ovih parazitskih gljiva spada u klase Ascomicotyna i Basidiomycotina.

Ascomycotina

Većina predstavnika ove klase ima micelijum u obliku kese (ascus-torba, kesa). Osnovna dijagnostička karakteristika im je ascus u kojem se obrazuju askospore. Podjela na niže sistematske kategorije vrši se na osnovu prisutnog rasporeda askusa.

Lachnellula willkomii

Prouzrokuje sušenje stabala ariša. Mijenja boju, uzdužno puca i opada u ljuspicama, što je istovremeno praćeno lučenjem smole.

Cenangium ferruginosum

Normalno vegetira u šumi kao saprofit na donjim suvim granama. Napada vršne i najtanje grančice.

Basidiomycotina

Spore polnog stadijuma su bazidiospore. Osnovna karakteristika im je bazid. Podjela na niže jedinice vrši se na osnovu mikroskopskih odlika bazida.

Schizophyllum commune

Kolonizira mrtvo drvo lišćara, a rijeđe i četinara. Jedna od prvih gljiva koja se javlja na bukovom drvetu poslije sječe stabala.

Ganoderma lucidum

Kolonizira korijenje lišćara i prouzrokuje bijelu trulež.

Fomes annosus

Izaziva rupičastu trulež korjena i debla, naročito smrče, jele, bora i ariša; kolonizira dubeće stablo.

Fomitopsis pinicola

Prouzrokuje crveno mrku prizmatičnu trulež na mrtvom drvetu koje leži u šumi. Napada dubeća stabla koja su jako oštećena. Kolonizira lišćare i četinare.

Početna stranica