Biografija

Vincent Willem van Gogh (30.3. 1853. - 29.7. 1890.)
Holandski slikar koji se smatra jednim od najvecih slikara u istoriji evropske umjetnosti sva svoja djela (oko 900 slika i 1100 crteža) stvorio je u vremenskom roku od 10 godina prije nego sto je podlegao mentalnoj bolesti i pocinio samoubistvo. On je i klasican primjer neshvacenog umjetnika. Tek nakon smrti su mu slike postale poznate i cijenjene, da bi danas postizale rekordne cijene na aukcijama. Kao i mnogi drugi, tokom zivota nije dobio zasluzena priznanja, a veliku je popularnost stekao tek nakon smrti. Jedina slika koju je za zivota prodao je 'The Red Vineyard' (Crveni vinograd) koja je danas izlozena u moskovskom muzeju.
	Vincent van Gogh rodjen je 30.03.1853. godine u Zundertu, Holandija. Odrastao je uz oca svestenika Theodorusa, majku Anu Corneliu i tri sestre Ana, Elizabeth i Willemin i dva brata Cor i Theo za koga je bio posebno vezan.Van Gogovi su bili najveca porodica trgovaca umjetnickim djelima i zahvaljujuci stricu Vinsent je sa 22 godine postao trgovac reprodukcijama sa platom od 5 funti mjesecno u Londonu. Posao trgovca losim djelima nije ga mogao odrzati, stoga je napustio Goupilov muzej gdje je radio, predavao neko vrijeme kao ucitelj. U to vrijeme ljudi su ga opisali kao mrzovoljnog, ekscentricnog covjeka koji se drzi dalje od drustva.
Proveo je neko vrijeme kod roditelja u Egen-u, a zatim se zaputio u Amsterdam u namjeri da se skoluje za svestenika, po ocevoj zelji. Napustio je skupe studije i stupio u skolu Odbora za evangelizam. Izbacili su ga iz pastorske skole jer nije mogao da se prilagodi pedantnosti i praznini savremene teologije. Na savjet precasnoga Pitersena, odlucio se na odlazak u Borinage, rudarsko naselje na sjeveru Holandije. Prizor koji ga je tamo docekao nije bio nimalo ugodan. Ljudi na rubu egzistencije, boreci se izmedju gladi, bolesti, zime i smrti u rudnicima. Posvetio se sav radu nastojeci da na sve moguce nacine pomogne tim ljudima. Zato je duboko i snazno saosjecao je sa bijednim zivotom rudara, a takav mucan zivot nije mu cinio dobro: fizicki je propadao, zivci su mu popustali, da bi pobijedjen bezizlaznoscu polozaja u kom se nalaze rudari izgubio vjeru u Boga. Razocaran tu je zapoceo svoje prve crteze. Crtao je ugljem rudare, njihove žene i djecu. U to vrijeme ga je posjetio njegov mladji brat Teo i tada je sklopljen "ugovor" između brace: Vinsent ce slikati, a Teo ce mu obezbjediti sredstva za zivot i rad sve do momenta kad se Vinsent bude mogao sam izdrzavati slikajuci. Svo vrijeme Vinsent mu je trebao slati sve sto naslika. Sa svojim rodjakom poznatim slikarom Antonom Movom se nasao u Hagu, gdje je i zapoceo svoje dugogodisnje usavrsavanje. Za svo vrijeme njegovog mukotrpnog zivota i rada nikada nije izostala pomoc i podrska od Tea. Vraca se sa roditeljima u Hajnen, neumorno radi i tamo upoznaje Margot Begeman, jedinu zenu koja ga je voljela iskreno i bez rezerve, i koja je sama sebi oduzela zivot kad joj je bilo zabranjeno da se uda za Vinsenta
	Poslije toga on odlazi u Pariz gdje upoznaje: Tuluz-Lotreka, Zorza Seroa, Pola Gogena i Sezana. U Parizu niko nije htio njegove slike, ipak imao je uvijek snage i vjere u sebe da slika.Iz Pariza odlazi u Arl gdje je nasao nadahnuce za svoje slike, a tu mu se pridruzuje Gogen.U decembru 1888. dolazi do svadje izmedju njega i Gogena. Van Gogh mu prijeti nozem, da bi na kraju, kad je Gogen otisao sebi odrezao uho. Zbog duboke depresije (za koju je u najvecoj mjeri kriv Gogen) 1889. na vlastiti je zahtjev primljen u psihijatrijsku bolnicu u Francuskoj, tacnije u San Remiju. Sljedece godine puca sebi u prsa i ne shvatajuci ozbiljnost povrede odlazi kuci gdje umire nakon dva dana. Ubio se pištoljem u svojoj 37. godini,na slikanju u prirodi, kada mu nije išlo od ruke. Pistolj je nosio zbog šumskih životinja,Brat Theo, koji je bio uz njega dok je umirao, prenio je njegove posljednje riječi: 'La tristesse durera toujours' (Tuga će trajati vječno). Sahranjen je 1890...