Pas ima potrebu da se hrani na
odgovarajući način, i taj svakodnevni zadatak pada u deo gospodaru. lako se psu
pripisuje mana da je gurman, iako izgleda da raspolaže neuobičajenim digestivnim
sposobnosdma dovoljno je samo videti ga kako glodje staru sumnjivu kost zatrpanu
ko zna orkad za njega ipak nije dobro da jede kao njegove gazde, a još manje da
se zadovoljava time šro će na kraju pojesti ostatke sa njihovog stola. Proteini
(meso riba), balastne materije (zeleno povrće, mekinje), masti (biljne, nekuvane
i dopuna u vidu vitamina i minerala čine idealnu porciju za svog psa, vodeći
naravno računa o njegovoj starosti, o njegovoj situaciji i zdravsrvenom stanju:
kuja koja doji štene od tri meseca, hrt za treniranje, ili vučni pas nemaju iste
potrebe za hranom. Valjana ishrana, izbalansirana i racionalna, delovaće
preventivno ili će pak doprineti izlečenju mnogih bolesti. Bilo da kupujete
gotovu hranu (kroketi, konzerve...), bilo da vi lično spravljate hranu za svog
psa, budite rigorozni kada su u pitanju proporcije; podelite hranu na dva obroka
koji se daju u tačno određeno vreme i ne zaboravite da ishrana svog psa, koja ne
mora biti raznovrsna, mora ipak pokrivati sve njegove potrebe, ni siromašna, ni
preobilna, kako bi bio u formi i ostao vitalan... tokom čitavog svog
života.IZBOR NAMIRNICA
Pas se može hraniti na različite načine, kašom ili domaćom hranom - koju gazda
spravlja kod kuće -do hrane pripremljene industrijskim putem. Potpuna,
jednostavna za upotrebu, ta hrana se često približava savršenoj nutricionoj
ravnoteži. Najzad, postoje i druge vrste hrane, sa domaćom osnovom i
industrijskom dopunom. Iscrpnija analiza tih različitih načina ishrane psa u
kući omogućiće vam da odaberete najprilagođeniji tip ishrane. Ono najbitnije u
ishrani psa vezano je za neophodnost da se zadovolje njegove potrebe u pogledu
velikih grupa hranljivih sastojaka, čija srazmera varira zavisno od starosti,
situacije i zdravstvenog stanja. Svaka grupa namirnica treba da pokrije te
potrebe.
DOMAĆI OBROCI
Ako sami pravite kašu za svog psa - što se naziva domaćom porcijom, treba da
pazite da ona uvek sadrži :
- proteine (meso, riba) ;
- skrob (žitarice) ;
- balastne materije (zeleno povrće, mekinje) ;
- masti (biljno ulje);
- dopunu minerala i vitamina.
Izvori tih hranljivih sastojaka su različiti. Da biste ispravno hranili svog psa
:
- dajte mu sirovo meso ili dinstano, nemojte ga nikad pržiti ;
- pirinač ili testeninu treba dugo kuvati ;
- nemojte nikad kuvati ulje koje dodajete kaši;
- nemojte nikada zaboraviti da dodate minerale i vitamine.
GOTOVA HRANA
Industrijska hrana za pse danas je u većini slučajeva prilagođena potrebama
životinje, mada je ponekad još više prilagođena potrebama gospodara ... Po
mišljenju veterinara i nutricionista specjalista, ta hrana je potpuno
uravnotežena. Time se objašnjava snažan razvoj njene prodaje tokom već 30 godina,
budući da 62 % vlasnika pasa koristi sada gotovu hranu. Ipak, da bismo mogli
pravilno odabrati, treba da budemo dobro obavešteni. Industrijska hrana za pse
svrstava se u tri kategonje :
- suva hrana (kroket, supe u vidu kockica kojima se dodaje voda), koja sadrži od
5-10 % vode;
- poluvlažna hrana (kobasice, meki kroketi), sa 20-25 % vode;
- vlažna hrana (konzerve), sa 65-80 % vode.
Ta hrana, za koju treba pažljivo pročitati etikete, ima brojne prednosti.
- lakoća upotrebe i konzerviranja ;
- manja cena koštanja, posebno za krokete - jer ako se izuzme suva materija,
jedino korisna, voda iz konzervi plaća se veoma skupo;
- distribucija uravnotežene hrane, bar za psa koji živi u normalnim uslovima.
Treba paziti da se ne pomešaju termini "kompletan" i "komplementaran", jer se
prvi koristi sam, a drugi kao dodatak osnovnoj namirnici. Vlasnik takođe treba
kritički da se odnosi prema nekim komercijalnim izrazima koji su od malog
praktičnog značaja: "vidljivo uravnotežen", zahvaljujući sredstvima za bojenje,
u stvari, ponovo sačinjeni, sa ovom ili onom aromom ... U slučaju nejasnoće,
može se pisati ili telefonirati proizvođaču da bi se dobila tehnička
dokumentacija koja će omogućiti da se objektivnije proceni proizvod.
PRAVLJENJE PORCIJE
Poznavanje energije neophodne psu u zavisnosti od njegove težine s jedne strane,
i energetske vrednosti namirnica računate u kcal E.M. s druge strane, omogućuje
da utvrdimo koju količinu savršeno uravnotežene hrane treba dati psu.
Za one koji koriste domaće porcije tj. one koji kupuju sveže proizvode, sami
pripremaju i kuvaju kašu, možemo predložiti jednostavno pravilo za postizanje
tražene ravnoteže :
- meso 4 dela
- pirinač (pre kuvanja) 3 dela
- zeleno povrće 2,4 dela
- ulje od kukuruza 0,2 dela
- suvi kvasac 0,2 dela
- minerali kao dopuna 0,2 dela Tako, kilogram domaće porcije sa 2000 kcal E.M.
sadiži:
- 400 g mesa ;
- 300 g pirinča ;
- 240 g boranije ,
- 20 g ulja od kukuruza (1 supena kašika);
- 20 gr kvasca (ista mera);
- 20 g minerala (ista mera);. Da biste utvrdili koju količinu domaćeg obroka
treba dati vašem psu, neophodno je da znate broj kilokalorija koji mu je
potreban u zavisnosti od njegove težine. Ako upotrebljavate gotovu hranu iz
trgovine, možete lako proveriti da li izabrani proizvod zaista odgovara datim
vredaostima (tu opet, ne treba mešati suvu i vlažnu materiju). Primera radi, evo
kako izračunati energetsku koncentcaciju hrane čija etiketa daje sledeće
analitičke karateristike :
- M.P.b. (bruto proteinske materije) = 6,5 %
- M.G. (masne materije) = 4 %
- M.M. (mineralne materije ili pepeo) = 2 %
- Cell. (celuloza) = 1 %
- vlaga = 75 % To znači da je na 100 g gotovog proizvoda 25 g sastavljeno od :
- 6,5 g proteinske materije ;
- 4 g masnih materija ;
- 2 g minerala ;
- 1 g celuloze ;
- 11,5 g glicida.
Valja imati na umu da se glicidi nikada ne pominju na etiketama. Do nijihove
količine dolazimo oduzimanjem ostalih komponenata od ukupne količine. Ako znamo
energetske vrednosti svakog hranljivog sastojka , energetska vrednost 100 g
hrane jednaka je (3,5 kcal x 6,5) + (3,5 kcal x 11,5) + (8,6 kcal x 4), tj.
ukupno 97,4 kcal E.M. , tj. 9~4 kilokalorija E.M. po kilogramu hrane. Kad
saznamo kalorijsku vrednost hrane ostaje nam da izračunamo količnu koju treba
dati u zavisnosti od broja kcal potrebih psu. Na primer, pas od 20 kg troši
svakoga dana :
- 365 g kroketa,
- ili 425 g poluvlažne hrane ;
- ili 1020 g hrane iz konzerve. Najsigurniji način da se količina koju treba
dati odraslom psu prilagodi, jeste kontrolisanje njegove težine svake sedmice.
OBROK VARIRA SA UZRASTOM
Kao ključ dobrog zdravlja i zaloga dugovečnosti, ishrana treba da pruži psu
materije uravnotežene kvantitativno i kvalitativno, da bi se pokrile njegove
potrebe u pogledu nekih pedesetak neophodnih hranljivih sastojaka.
Međutim, potrebe u hrani kod psa osetno variraju sa uzrastom. Ako želimo
optimalnu dugovečnost i optimalno zdravlje, mladi, odrasli i ostareli psi treba
da se hrane različito i posebno prilagođeno. Dobro organizovana ishrana
omogućuje da se psu obezbedi hrana:
- prilagođena njegovom uobičajenom ponašanju prilikom ishrane, specifičnostima
njegovog varenja i metabolizma ;
- dovoljna i uravnotežena u zavisnosti od njegovog okruženja ;
- privlačna, ali i ekonomična po mogućstvu.
Iako je tržište industrijske hrane za domaće životinje danas u punom zamahu,
ipak ostaje činjenica da se znatan deo populacije pasa u Francuskoj još hrani
tradicionalnom hranom. Kaše spravljene kod kuće, u vidu domaćih porcija, još
predstavljaju suštinski deo u obrocima pasa. Prodor industrijske hrane sigurno
je sve snažniji svake godine ali, iako je 62 % vlasnika redovno kupuju, 23 % i
dalje hrani svog psa isključivo ostacima hrane sa trpeze.