Jaguar

Jaguar je najveca americka divlja macka. U slobodnoj prirodi je vrlo rijedak, jer su ga ljudi lovili radi njegovog izuzetno lijepog krzna tako da je gotovo istrijebljen.Jaguari zive na razlicitim stanistima, od gustih suma preko grmovitih podrucja pa sve do priobalnih suma. Zive i u otvorenim nizinama, pod uslovom da ima dovoljno kamenjara i visoke trave koja im pruza primjerenu zastitu u lovu.

PC280004.JPG (857380 bytes)

 

Nacin zivota

Odrasli jaguari zive samotnjacki, osim u vrijeme parenja, kad muzjaci i zenke zive zajedno krace vrijeme. Mladunci ostaju uz majku prve dvije godine zivota, a zatim napustaju porodicu i traze vlastito lovno podrucje. Velicina lovnog podrucja zavisi od ponude hrane. Ako hrane ima u izobilju, kao na primjer u nekom nedirnutom sumskom podrucju, tada ce jaguaru biti dovoljan teritorij od oko 5 kvadratnih kilometara. Ako hrane ima malo, kao na primjer u rijetkoj, prosjecnoj sumi, jaguaru moze biti potrebno lovno podrucje od 500 kvadratnih kilometara.

Razmnozavanje

O porodicnom zivotu jaguara u prirodi se malo zna. Mnogo su ih godina masovno lovili zbog njihovog neobicno lijepog krzna. Samo sezdesetih godina dvadesetog vijeka u brazilskom je dijelu amazonske kisne sume ubijeno vise od hiljadu tih zivotinja u jednoj godini. Lovci su pritom razvili posebne metode kojima su otkrivali i lovili zivotinje, tako da su postali eksperti za lov na jaguare, a da pritom njihovom nacinu zivota nisu pridavali znacaja. Zbog malog broja jaguara koji danas zive u slobodnoj prirodi biolozi imaju velikih poteskoca pri proucavanju njihovog nacina zivota. Najvise informacija prikupljaju iz zooloskih vrtova gdje se jaguari uspjesno razmnozavaju. Najvjerovatnije se u prirodi muzjak i zenka druze samo radi parenja. Muzjak odmah zatim napusta zenku, koja sama odgaja mladunce. Zenka na svijet donosi jedno do cetri mladunca, koji se radjaju slijepi i teski su 700 do 900 grama. Nakon dve sedmice ce progledati, sljedecih nekoliko sedmica upoznavati okolinu a sa sest sedmica prvi put otici sa majkom u lov. Mladunci zive uz majku prve dvije godine zivota i za to vrijeme love zajedno sa njom da bi stekli lovacku vjestinu, a zatim je napustaju i sami traze svoje podrucje.

Hrana i lov

Jaguari su dobri penjaci, ali ipak najvise love na tlu, i to najcesce nocu ili ranom zorom. Cesto se penju na drvece odakle posmatraju plijen. Jaguari su odlicni trkaci na kratke staze, ali se pri takvom trku brzo umore. Uspjeh njihovog lova najvise zavisi od taga koliko su se blizu uspjeli prikrasti plijenu da bi ga iznenadili i sprjecili ga u odbrani. Pri izboru hrane uopste nije izbirljiv. Glavna hrana jaguara se sastoji od razne divljaci, od misa do jelena. On je i dobar plivac, pa lovi i ribe, kornjace pa cak i manje aligatore. Pri lovu na ribe posebno je spretan: sa neke stijene ili grane iznad vode nepomicno vreba ribe i zatim ih sapama iz vode izbacuje na obalu. Nakon sto plijen usmrti, odnosi ga na skriveno mjesto i tek tada pocinje sa jelom.

Stanista

Srednja i Juzna Amerika, od jugozapada SAD-a do Patagonije. Najveci jaguari na podrucju Mato Grossa u Brazilu.

  vrste