JOTOVANjE

 

     Pri posmatranju osnovnog oblika pridjeva brz, brza, brzo, i njegovog komparativa brži, brža, brže, zapaža se da je z iz osnovnog oblika zamjenjeno suglasnikom ž. Prvi glas je strujni i zubni, dakle nenepčani ( ne izgovara se na nepcima ), drugi glas je strujni prednjonepčani suglasnik ( izgovara se na prednjem tvrdom nepcu ).Tako je u odnosu oblika : tvrd―tvrđi (tj. nenepčano d→ prednjonepčano đ), ljut―ljući        (nenepčano t→ prednjonepčano ć), nositi―nošen (s→ š), moliti―moljen (l→ lj), zatim i u promjeni imenica: glad―glađu (d→ đ), mladost―mladošću   (t→ ć), i u tvorbi riječi čitati → čitan ― čitanje (n→ nj), prut―pruće (t→ ć). Poređenje nenepčanih suglasnika u osnovnim oblicima sa prednjonepčanim koji se na njihovom mjestu javljaju u oblicima tih riječi, ili u izvedenim riječima od tih osnovnih, pokazuje da u našem književnom jeziku postoje alternacije
~nenepčanih suglasnika    z, s, d, t, l, n   sa prednjonepčanim suglasnicima   ž, š, đ, ć, lj, nj    
 

     U istim tim oblicima ili pred istim nastavcima za tvorbu riječi
~usneni nenepčani suglasnici b, p, m, v alterniraće sa grupama blj, plj, mlj, vlj
pa će, npr., biti : ljubiti―ljubljen, kupiti―kupljen, lomiti―lomljen, slaviti―slavljen, grub―grublji, glup―gluplji, suv―suvlji.
 

     Takođe, u oblicima i pred nekim nastavcima za građenje riječi
~zadnjonepčani suglasnici k, g, h alterniraće sa prednjonepčanim suglasnicima č, ž, š
~zubni suglasnik c alterniraće sa prednjonepčanim suglasnikom č
pa će, npr., biti : vikati―vičem, strugati―stružem, mahati―mašem; jak―jači, -a, -e, dug―duži, -a, -e, tih―tiši, -a, -e; klicati―kličem.
 

     U srpskom književnom jeziku prednjonepčani alternati nenepčanih suglasnika javljaju se u slijedećim slučajevima.

bullet

U oblicima :
~1) komparativa pridjeva :  z → ž  - brz―brži;
~2) prezenta glagola : z → ž  - vezati―vežem;
~3) trpnog pridjeva glagola :  roditi―rođen;
~4) imperfekta glagola  :  graditi―građah;
~5) instrumentala jednine imenica ženskog roda na suglasnike : smrt―smrću.
 
bullet

U tvorbi riječi
~nenepčani suglasnik iz osnovne riječi pred mnogim nastavcima za tvorbu riječi zamjenjen je prednjonepčanim suglasnikom, npr., u tvorbi imenica : prut―pruće, korijen―korjenje, grm―grmlje, ruka―ručerda, noga―nožurda; pridjeva : govedo―goveđe, pile―pileći, blijed―blijeđan; glagola : izgraditi―izgrađivati, ishaniti―ishranjivati, poniziti―ponižavati, predplatiti―predplaćivati.
 

     Grupa st u glagolima pustiti, krstiti, spustiti, gostiti, u onim oblicima gdje se u glagolima roditi (rođen), mlatiti (mlaćen), platiti (plaćen) nalaze jotovani alternati đ i ć (imperfekat, trpni pridjev, izvedeni glagoli), alternira ili sa št, ili sa šć : pustiti―pušten―puštah―puštati, odnosno gostiti―gošćen―gošćah / ugostiti―ugošćen―ugošćavati. U nekim slučajevima nalazi se i dvojako (dubletno) : krstiti―kršten / kršćen―(ali samo:) kršćah―krštavati / kršćavati; uvrstiti―uvršten / uvšćen―uvrštavati / uvršćavati.
             
               * animacija

       HOME