Vulkani obično nastaju duž tektonskih orogenih vertikalnih dubokih pukotina, u kojima na mjestima manjeg pritiska gornjih slojeva usijani gasovi i lava stvaraju otvore kroz koje izbijaju na površinu zemlje, i gdje se od izbačenog materijala, najčešće, obrazuju vulkanska kupasta uzvišenja visoka i do nekoliko hijada metara.

Većina vulkana nalazi se duž ivica gigantskih litosferskih ploča koje su nalik na slagalicu i koje sačinjavaju površinu Zemlje. Na međama između ploča ima mnogo slabih tačaka. Vulkani, prije svega, nastaju u oblasti podvlačenja, kada jedna ploča sklizne ispod druge. Pošto se donja ploča prilikom spuštanja u omotač topi, njeni gasovi i lakše, istopljene stijene ¸¸ključaju´´ i probijaju se kroz naprsline pod ogromnim pritiskom dovodeći do erupcije.

Tipični vulkani na kopnu u obliku konusa bez sumnje izgledaju ogromno i moćno. Ali, oni predstavljaju tek stoti dio ukupne vulkanske aktivnosti na Zemlji. Najveći dio magme (vulkanske mase) izbija iz Zemlje duboko ispod vode, duž naprslina u srednjookeanskim grebenima, ili kroz manje, slabe ¸¸rupe´´ poznate kao vruće tačke. Ako podvodni vulkani stvore dovoljno visoke konuse, oni izranjaju na površinu mora kao ostrva. Takva su Havajska ostrva u Tihom okeanu i Kanarska ostrva u Atlantskom okeanu.
 

Gornji omotač obrazovan je od stijena koje imaju bliske tačke topljenja; male promjene pritiska i ili temperature u stanju su, znači da izazovu topljenje. Na primjer pad pritiska može biti izazvan razmicanjem dveju kontinentalnih ploča, a povišenje temperature izazvano najahivanjem ploča ili koncentracijom radioaktivnih materijala. Istopljene stijene(magma), lakše od okolnih, dižu se polako ka površini služeći se ponekad i lakšim putevima, kao što su linije pukotina.

Grebeni pored okeana (razmicanje ploča) skoro neprekidno se napajaju magmom, koja poslije hlađenja obrazuje novu okeansku koru. Na drugim mjestima se obrazuju duboki rezervoari koji, ako se ne ohlade, postaju nestabilni i izazivaju erupcije. Isticanje je ubrzano ako je pad pitiska dovoljan da rastvorenim gasovima u magmi omogući da obrazuju mjehure. Čim lava stigne na površinu oslobađaju se mnogobrojni gasovi, što prouzrokuje porast temperature i još veću razuđenost lave. Viskozna magma, bogata rastvorenim gasovima, izaziva eksplozivnu erupciju, još žešću ako je i vodena para ušla u rastvor u magmi.