-->
    Galaksije

    Naša galaksija samo je jedna iz grupe galaksija naseg "blizeg" susedstva. Mlečni put je spiralna galaksija (postoji vise vrsta spiralnih, elipticne i nepravilne galaksije), u poredjenju sa drugim galaksijama, srednje velicine odnosno mase. Na juznom nebu mogu se i golim okom videti dve manje galaksije nepravilnog oblika; Mali i Veliki Magelanov oblak (udaljeni 69 kpc odnosno 52 kpc), pratioci-sateliti naseg Mlecnog puta. U sazvežđu Andromeda vidi se takođe Velika Andromedina maglina ili galaksija M31, najbliza nam spiralna galaksija (koja ima i cetiri svoja satelita) udaljena oko 700 kpc. Galaksija M31 i Mlečni put, zajedno sa jos jednom spiralnom i vise elipticnih, nepravilnih i patuljastih galaksija, zajedno obrazuju Lokalnu (mesnu) grupu galaksija (njih ukupno 25). Grupe galaksija čine superskupove, a oni zajedno sa našim Mesnim superskupom obrazuju Supergalaksiju od 35 000 galaksija, precnika 30 Mpc, sa sredistem u sazvežđu Device udaljenom 10 Mpc.

    Na udaljenostima od po nekoliko stotina Mpc otkriveni su jaki radio izvori promenjivog intenziteta i velikog crvenog pomaka (pomeranja spektralnih linija ka crvenom usled Doplerovog efekta, odnosno udaljavanja izvora). Zbog svojih malih dimenzija zvezdolikog izgleda nazvani su kvazari (quasi stellar object). Kvazari su najudaljeniji "vidljivi" objekti, cak i do nekoliko milijardi ly. Cinjenica da su i optički vidljivi sa tolikih udaljenosti govori o njihovom ogromnom sjaju, i do hiljadu puta vecem od uobicajnog sjaja galaksija. Zbog malog (relativnog) pomeranja po nebeskoj sferi koriste se za odredjivanje sopstvenih (pravih) kretanja zvezda i položaja našeg sistema u galaksiji.

    Crveni pomak i reliktno (pozadinsko) zračenje (najstarije zračenje koje se danas moze detektovati, zračenje rane Vasione), činjenice su u prilog danas najprihvaćenijoj (ali ne i jedinoj) teoriji  o nastanku i razvoju kosmosa. One pokazuju da se Vasiona širi i prilikom tog širenja hladi. Prema tome ona se nekada morala nalaziti u veoma gustom stanju, veoma visoke temperatura. Taj trenutak, trenutak pocetka širenja, pre oko 15 milijardi godina, naziva se Veliki prasak (Big Bang). Da li će se vasiona nastaviti širiti zauvek, ili, kako se danas smatra, vratiti u početno stanje iz koga bi počelo ponovno širenje (model pulsirajuće vasione) ili ce preći u jedno stacionarno stanje, zavisi od celokupne količine supstance u njoj (srednje gustine mase).Sva pitanja o stanju koje je prethodilo kao i mnoga bliža pitanja nemaju odgovora (danas? =).