ISTORIJA LEGENDE ZANIMLJIVOSTI GALERIJA KVIZ LITERATURA

BANJALUKA U PRVOM SVJETSKOM RATU

Druga polovina austrougarske vladavine i Banjaluci je donijela nemire i pobune. 1914. godine, banjalučki gimnazijalci su, slijedeći jugoslovensku ideologiju, osnovali društvo "Jugoslavija". Osnivanje jednog ovakvog društva odrazilo se na prilike u čitavom gradu. Već nakon atentata u Sarajevu (28.6.1914.), i u Banjaluci se znalo da je novi rat na pomolu.

Regrutacija u Banjaluci - pocetak Prvog svjetskog rata

Neposredno po objavljivanju rata, Austrijanci su po Bosni vršili regrutaciju. Tako se mnoštvo Banjalučana odmah našlo na raznim bojištima na austrijskoj strani. S druge strane, oko 400 stanovnika našeg grada je bilo u Prvoj srpskoj dobrovoljačkoj, odnosno Jugoslovenskoj diviziji.
Za vrijeme rata anjaluka je u centru zbivanja bila tokom 1915. i 1916. godine, prilikom sprovođenja istrage o atentatu u Sarajevu i nakon Kolubarske bitke (od 3. do 15.12.1915).
U Bosni i Hercegovini vođeno je više procesa s ciljem kažnjavanja takozvanih veleizdajnika. To su bili u glavnom Srbi, koji su imali učešća u nacionalnim društvima i pokretima. U prvom procesu, vođenom u martu 1915. godine u Banjaluci, suđeno je učenicima Realne gimnazije i njihovom profesoru.

Osudeni u veleizdajnickom procesu

Veleizdajnički proces u Banjaluci (1915) bio je najveći od 17 takvih procesa u Bosni i Hercegovini, vođenih u Prvom svjetskom ratu. Proces je počeo 3. novembra, u momentima kada Srbija i Antanta doživljavaju neuspjehe. Oputženo je 156 osoba različitih zanimanja - istaknuti političari, učitelji, učenici, trgovci, sveštenici, advokati... Konačnom presudom, izrečenom 16. aprila 1916. godine; 16 lica je osuđeno na smrt, 87 ih je dobilo kaznu zatvora od 2 do 20 godina. Dio presude glasio je: "... što su u namjeri, da se na silu izmijeni odnošaj i državna sveza područja Bosne i Hercegovine prema Austro-Ugarskoj monarhiji, i da se Bosna i Hercegovina pripoji kraljevini Srbiji, tečajem godina 1911 - 1914 pristupili organizaciji srpskog revolucionarnog društva "Narodna Odbrana" u Beogradu..." Preostale 53 osobe su oslobođene optužbe.
Nakon objavljivanja ove presude, tražena je pomoć sa svih strana, kako bi se izbjegle smrtne presude. Vijest o veleizdajničkom procesu i osuđenicima na smrt, zahvaljujući Nikoli Pašiću, ubrzo se pročula i u Engleskoj, Francuskoj, Americi... Među onima koji su najzaslužniji za pomilovanje ovih optuženika bio je španski kralj Alfons, na čiju molbu je austrijski car Karlo pristao da pomiluje ovih 16 ljudi. Telegram o oslobađanju od smrtne presude dobio je Nikola Pašić, 28. marta 1917. godine iz Madrida.

© Maja Tomaševic