AUSTRALIJA I NOVI ZELAND
TERMITI
Kolonije termita na livadama Kakadu i na planinama Bangl-Bangl. Grade zemljane humke. Oni su odlično organizovane
životinje. Među njima svaki ima određenu ulogu, pa su neki tako vojnici, a neki radnici (u koloniji popravljaju rupe u zidu).
Unutar svakog termitnjaka, čiji su
zidovi tvrdi kao beton, nalazi se lavirint prolaza. Ovi trmitnjaci mogu biti
visoki čak 5,5m.
Najčudnije humke grde tzv.kompas termiti, čiji su domovi visoki 2-3 metra, a oblikovani su poput nadgrobnih
spomenika koji se prema vrhu sužavaju. Njihovi su termitnjaci bez izuzetaka okrenuti u istom pravcu: uže strane
u pravcu sjever-jug, dok šire strane gledaju prema istoku i zapadu.
Nekada se smatrlo da kompas termiti mogu da osjete gdje se nalazi magnetni sjever, pa svoja gnijezda grade poput
igala magnetnog kompasa. Danas se čini da na to utiče sunce, a da su termitnjaci građeni na način koji reguliše
unutrašnju temperaturu. U pode se prema suncu okrenute uže strane kako bi se izbjeglo pretjerano zagrijavanje
ujutro i naveče, kada su sunčevi zraci najslabiji šire strane termitnjaka primaju najveću moguću toplotu. Zbog toga je
temperatura u termitnjaku oko 30°C.
PELIKANI
Pelikani, australijski, razmnožavaju se na najvrelijim i najsušnijim mjestima u Australiji, jezero Ejr. Niko ne zna kako
zna
ju
kada tamo treba da odu. Kada rijeke poteku i napune jezero, kolonije pelikana
pojavljuju se oko njega,
a neke od tih ptica prevaljuju velike udaljenosti preko vrele pustinje kako bi ovamo došle. Tokom tri mjeseca
potrebna im je voda kako bi mogle da othrane mlade. Gnijezda pelikana su ustvari mala idubljenja u pijesku. Oba
roditelja sjede na dva ili tri jajeta oko tri nedjelje. Maldi se izlegu bez perja i poprilično ružno, ali otporni. Ako ih
neko napadne okupljaju se u krug i kreću se kao ragbi tim. Roditelji mogu da ih zaštite-poznat je slučaj pelikana koji
je ubio labuda koji je nekontrolisano nasrtao. Oba roditelja hrane mladunčad. Kada navrše nedjelju dana počinju
da jedu polusvarenu ribu iz kljuna roditelja. Kasnije ih hrane račićima, punoglavcima i ribom. Ponekad pelikani love
ribu u grupi. tada staju u zbijeni krug ili potkovicu i ribu zadržavaju između sebe.
KLJUNAR
Ovaj sisar veličine mačke živi kod Volmanovih vodopada. Nosi jaja i ima tijelo koje liči na dabra, a noge i kljun poput patke. zaista izgleda kao rezultat nekog bizarnog biološkog eksperimenta. Neobični ljunar zapravo je savršeno prilagođen životu u vodi. Čak i neobično pljosnati kljun odlično je razvijeno sredstvo za pronalaženje hrane. On kljunom može da osjeti i najslabiju električnu struju u mišićima svoje vodene lovine, i koju spadaju, na primjer slatkovodni rakovi.
HAVAJSKA PTICA JUI
Prije oko pet miliona godina preci havajske ptice jui preletjeli su 3200km do Sjeverne Amerike preko dijela Tihog okeana i sletjeli na Kauai i druga havajska ostrva. Međutim, pojedine grupe ptica postale se međusobno razdvojene na različitim ostrvima, koralnim atolima ili zabačenim dolinama. Iako hrane ovdje ima dovoljno opstale su i razmnožavele se one vrste ptica kojima su kljunovi bili najbilje prilagođeni hrani koja im je dostupna. Poslije određenog vremena prema evolucijskim mjerilima pojavile su se određene vrste juija, koje su imale različite oblike kljuna. Dug, tanak i pomalo kratak kljun kakav imaju ivi može da se uvuče u valjkaste cvjetove i isisa nektar. Kratak i širok kljun idealan je za lomljenje oraščića i sjemenki. takav snažan kljun može probiti koru i i iz nje izvući larvu.
Najveći dio od 15 poznatih vrsta ptica vrlo su rijetke, a samo se apapana i amakihi koje se hrane insektima i nektarom mogu naći u većem broju.
 |
 |
 |
 |
 |
 |