Hagia Sophia - Crkva svete mudrosti

Crkva Aja Sofija (Sveta Sofija) pravo je remek-delo Vizantijske arhitekture.Aja Sofija (Crkva Svete mudrosti) je bila najveća crkva prijašnjem Istočnom Rimskom Carstvu. Sagrađena u doba cara Justinijana u Carigradu, Aja Sofija , jedno od najvećih graditeljskih dostignuća. Prvu crkvu na tom mjestu koju je započeo car Konstantin, bila je razrušena usred pobune 532., kada je Justinijan zamalo izgubio prijestolje. No on ju je odmah dao ponovno izgraditi. Ponovno je izgrađena za samo pet godina (537.) i odmah je dostigla svjetsku slavu. To je bila najpoznatija crkva u hrišćanstvu skoro 900 godina. Gradili su je Antemije iz Trala i Izidor iz Mileta. Nakon turske pobjede 1453. crkva je pretvorena u džamiju, a izvana su dodana četiri minareta.Mozaici koji su postojali u crkvi prekriveni su vapnom. Čuvene freske su istrugane i prekrečene (sada postoje samo ostaci nekoliko predivnih mozaika Bogorodice sa Isusom Hristom), a potom je svaki sultan dodao nešto što je tipično za arapsku umetnost. Ostatak građevine ostao je netaknut. Aja Sofija je prva kupola na pandantivima koja je bila izgrađena do tog razmjera, pa je zato od velikog značenja za sve vizantske građevine, kao i kasnije one na zapadu. Aja Sofija je 1935. g  (ulaz 15 lira), godine pretvorena u muzej

Stubovi su joj od najvrednijeg mermera iz Mramornog mora, Nikeje i Južne Afrike i u jednom od tih stubova postoji šupljina u koji stavite palac, okrenete ga za 360 stepeni i zamislite želju. Kažu, garantovano se ispunjava.

Aja Sofija bila je nekako trn u oku svim sultanima, pa je jedan od njih Sultan Ahmet pozvao najpoznatijeg arhitektu i rekao mu da naspram Aja Sofije izgradi džamiju, koja bi bila veća i bogatija od Aja Sofije.    

- Sultan mu je rekao da minareti budu zlatni, a arhitekta je bio nagluv pa je, umesto alten (zlatan), shvatio da je sultan rekao alt (šest) i izgradio jedinu džamiju sa šest minareta u Istanbulu - Plavu džamiju iliti Džamiju sultan Ahmeta Prvog. Postoji verovanje da, kad je sultan video da minareti nisu od zlata, pozvao je arhitektu i naredio da mu odseku ruke do lakata.

Zanimljivosti…

  Na njenoj izgradnji radilo je preko 10000 radnika pet godina (532-537).Njena unjutrašnjost ogromna 70 x 75 metara. Četiri ogromna stuba nose kupolu prečnika 32metra na visini od 65 metara.

  Fondacija »Sedam novih svjetskih čuda«, utemeljena u Švicarskoj, uvrstila je istanbulsku Aju Sofiju u najuži izbor za sedam novih svjetskih čuda, piše u četvrtak turski tisak. Kako prenosi list Hurriyet, na spisku švicarske fondacije nalazi se ukupno 21 objekt iznimne arhitektonske i povijesne vrijednosti. Švicarski projekt je dio nastojanja da se sačuvaju remek djela svjetskog civilizacijskog i kulturnog naslijeđa. Glavni konkurenti Aji Sofiji su Veliki kineski zid, britanski Stonehenge, antički grad Petra u Jordanu, rimski Koloseum, indijski Taj Mahal, atenska Akropola i kambodžanski hram Angkor. U ravnopravnu konkurenciju uključena su i znatno »mlađa« arhitektonska zdanja poput Eiffelovog tornja i newyorškog Kipa slobode.

<<povratak