Antonio Vivaldi

Antonio Vivaldi (Venecija,4. ožujka1678. -Beč,28. srpnja 1741.),talijanski skladatelj, violinist

Veliko ime talijanskogbaroka. Bio je svećenik, a djelovao je na konzervatoriju uVeneciji kao nastavnikvioline, skladatelj i dirigent zavodskog orkestra. Kao svećenika Papa ga je često pozivao u svoje privatne odaje kako bi slušao njegovo majstorstvo. Bio je jedan od najboljih violinista svog vremena, a njegova vještina pomalo je zastrašivala publiku. Mnogo je putovao Europom zbog izvedaba svojih djela, a poslije smrti pao je u zaborav, sve dok njegova prava vrijednost nije otkrivena1930. godine kada je pronađeno više od polovice njegovih danas poznatih djela. Njegov opus obuhvaća 425 koncerata za solističke instrumente i orekstar, 61 concerto grosso, 23 simfonije, 46 opera (npr. L'Olimpiade), 38 kantata, oratorij "Juditha Triumphans" i crkvenu glazbu. Najpoznatija su njegova "Četiri godišnja doba" u kojima su savršeno tonski slikani detalji.

Niccolò Paganini

Niccolò Paganini (Genova,27. listopada 1782. - Nica,27. svibnja 1840.),talijanski violinist i skladatelj

Kaoviolinist uglavnom je samouk. Karijeru je započeo1797. uItaliji, a od1828. do1834. koncertrirajući u glavnim europskim glazbenim središtima svojom zanosnom svirkom, nedostižnom virtuozitetom i demonskom pojavom pobuđivao je divljenje publike i profesionalnih glazbenika. Oponašao se i njegov način sviranja, a i odijevanja, pa su bečki izlozi bili puni robe "a la Paganini". Car mu dodjeljuje titulu virtuoza dvora. Zbog mnogih novih neobičnih majstorija koje je Paganini uveo publika je ludovala od oduševljenja, a oko njegovog imena nizale su se brojne legende. Znatno je utjecao na stil glazbe romantičara. Najvredniji su mu violinski koncerti, a najviše su obrađivane njegove teme iz zbirke "Capriccia".

Paganini je postao za života legendarna ličnost i ostao jedinstvena pojava u povijesti glazbe - iskonski nadareni virtuoz koji je uz to poznavao bit svog instrumenta i bio fanatično predan svom pozivu.

Umro je od tuberkuloze1840. godine u Nici.

Wolfgang Amadeus Mozart

Wolfgang Amadeus Mozart (27. januar 1756–5. decembar 1791) (Volfgang Amadeus Mocart; puno ime Joannes Chrysostomus Wolfgangus Theophilus Mozart) je rođen27. januara 1756. uSalzburgu, danas uAustriji ali tad glavni grad male nezavisne nadbiskupije u Svetom Rimskom Carstvu . Mozart je kršten dan nakon rođenja u katedrali sv. Ruperta sa imenom Johannes Chrysostomus Wolfgangus Theophilus Mozart. Mozartovo ime se je mjenjalo često tokom njegovog života. Mozartova muzička vještina je bila vidljiva čak kad je bio samo par godina star. Otac mu je bio Leopold Mozart, jedan od vodećih europskih nastavnika muzike, čija utjecajna knjiga Versuch einer grundlichen Violinschule ("pisani članak o osnovama sviranja violine") je bio objavljen godine kad je Mozart rođen. Mozartov otac ga je naučio da svira i violinu i klavir. Mozart je brzo učio i napisao je svoje prve kompozicije kad je bio tek pet godina star.

Godine putovanja

Mozart je sreo mnoge čuvene muzičare i upoznao se sa djelima mnogih drugih velikihkompozitora. Među njima suJ.S. Bach, G.F. Handel, i Joseph Haydn. Također je primjetio djela poznatih ljudi van muzike, poput staklene harmonike Benjamina Franklina za koju je napisao nekoliko kompozicija.

Mozart u Beču

4. augusta 1782. godine, oženio se s Constanze Weber (također se piše "Costanze") protiv želja njegovog oca. On i Constanza su imali šestero djece, ali samo dvoje nisu umrli u djetinstvu. Oboje, Karl Thomas (1784.-1858.) i Franz Xaver Wolfgang, nisu oženili ili imali djecu. 1782. je bila uspješna godina za Mozartovu karijeru. Njegova opera "Die Entführung aus dem Serail " je bila vrlo uspješna i počeo je niz koncerta u kojim je prikazao svoje klavirske concertose kao kompozitor i solist.

Kao odrasli čovjek Mozart je postao slobodni zidar i nagovorio je svog oca da se također pridruži tom tajnom društvu prije njegove smrti 1787. godine. Njegova posljedna opera, Die Zauberflöte , ima mnogih slobodno-zidarskih tema i alegorije. Mozartov život je bio pun novčanih teškoća i bolesti. Često nije bio plaćen za svoj rad i to malo novaca što je dobio brzo je potrošio na ekstravagantan stil života. Mozart je proveo 1786. godinu u Beču u jednom stanu koji se može i danas posjetiti na Domgasse ulici (broj 5) iza katedrale svetog Stjepana. Mozart je tu sastavio Le Nozze di Figaro.

<< BACK