Text Box: GALERIJA

Text Box: KVIZ

Text Box: Ris
        Text Box: Divokoza
Text Box: Medvjed
Text Box: Tetrijeb
Text Box: Vuk

         

 

Čovjekova okolina, odnosno živi svijet koji nas okružuje, predstavlja kompleksnu zajednicu integrisanih biljnih i životinjskih vrsta čiji život počiva na uzajamnom međudjelovanju, nastalom usljed borbe za opstanak i produžetak vrste, prilagođavanja promjenama uslova okoline, te kompeticijom, tokom dugog vremenskog perioda. Biološka raznolikost, osnovni je uslov opstanka i napretka bilo koje populacije živih bića. Očuvanjem i zaštitom biološke raznolikosti u prirodi - obezbjeđujemo normalne prirodne procese a time i osnovne životne uslove, neophodne živim organizmima za opstanak, reprodukciju i normalan razvoj. – Očuvanje šuma, kao dio ovih aktivnosti ima poseban značaj.

 Šume i šumska zemljišta, predstavljaju dio kopnenih ekosistema sa vrlo izraženom bilološkom raznolikošću i zbog toga zaslužuju odgovarajuću pažnju. - Posebno u Bosni i Hercegovini – gdje pokrivaju više od 45% površina zemlje i gdje je bogatstvo  prirodnih razlika (uslovljeno geografskom pozicijom, različitim geološkim podlogama, nadmorskim visinama od 0 - 2386 m., konfiguracijom, različitom klimom i pedološkim procesima) stvorilo povoljne uslove za razvoj mnogobrojnih različitih biljnih zajednica koje su - opet, u svom okrilju omogućile opstanak, reprodukciju i uspješan razvoj brojnim životinjskim vrstama, često i na veoma malim prostorima.

 Od posebnog značaja za ovaj rad su šume i šumska zemljišta, koje se nalaze u planinskom dijelu Bosne i Hercegovine. Ove šume predstavljaju životni prostor rijetkih i ugroženih vrsta divljači u kojem se, i pored dugortrajnih antropogenih uticaja, nisu bitno promjenili iskonski prirodni uslovi. U njima i danas povoljne stanišne uslove imaju sve autohtone vrste divljači koje su tu i ranije egzistirale.- Činjenica da današnje stanje njihovih populacija nije na nivou stvarnih mogućnosti ovih staništa, posljedica je  nerazumnog i neplanskog čovjekovog ponašanja koje je neophodno promjeniti.

 Promjene bi se morale kretati ka većem razumjevanju društva za prirodne procese, a time i shvatanju važnosti potrebe očuvanja bogatstva biodiverziteta u našoj zemlji i preduzimanja neophodnih mjera u tome smislu. – uz ovo, važno je shvatiti, kakve aktivnosti, poduzete od strane čovjeka, mogu doprinijeti narušavanju biološke raznolikosti, pa čak i nestanku pojedinih vrsta i njihovih staništa, te nastojati da se one izbjegnu u sklopu napora za očuvanje prirodnih bogatstava.

 Epohe razvoja ljudske civilizacije, karakterišu se po tome što je interes društva za životinjske vrste, odnosno lov i bavljenje lovom bilo dominantna djelatnost. U tadašnjim vremenima ljudi su bili malobrojni, a životinjski svijet veoma brojan i raznovrstan. Izgleda nezamislivo da se do danas, broj većine vrsta životinja toliko smanjio, a pojedine vrste nestale ili dovedene pred nestanak, da je neophodno angažovanje čovjeka da bi se te vrste održale i omogućio njihov opstanak i razvoj. Danas je ovo iskazano odgovarajućim zakonskim odredbama, koje označavaju faunu kao značajno prirodno dobro, koje je predmet od posebnog interesa društva.

Ovakve zakonske odredbe, koje regulišu status životinjskih vrsta, te neophodne mjere za njihovu zaštitu, uzgoj i korištenje (ovisno da li se radi o lovnoj ili nelovnoj fauni), donijete su i u Bosni i Hercegovini, sa konačnim ciljem da se spriječi nestanak bilo koje od autohtonih vrsta, bez obzira da li je zakonskim propisima označena kao lovna ili nelovna vrsta.