VRSTE KROKODILA

  Aligator

Latinski naziv: Alligator mississippiensis

Dužina tijela: 2,8 – 5 m

Rasprostranjenost: jugoistok SAD

Status ugroženosti: česta vrsta

  Nekad vrlo mnogo lovljen zbog svoje kože, američki aligator postao je ozbiljno ugrožen 50-ih godina. Nakon zakonske zaštite situacija se osjetno poboljšala. Ovaj veliki i snažni gmaz crne je boje, široke glave i okrugle njuške, te snažno oklopljenih leđa. Ima i karakterističan veliki četvrti zub koji odgovara šupljini na gornjoj čeljusti. Ovaj aligator hrani se svim vrstama životinja. U vrijeme parenja mužjaci riču kako bi privukli ženke, a parenje se odvija ispod vode. Svaka ženka polaže od 25 do 60 jaja u golemo gnijezdo od blata i bilja, a otkopava ih kad čuje kako je mali krokodili dozivaju. Može ostati uz mlade i do tri godine.

Nilski krokodil

Latinski naziv: Crocodylus niloticus

Dužina tijela: 3,5 – 6 m

Rasprostranjenost: S.Amerika i sjeverni dio J.Amerike

Status ugroženosti: česta vrsta

Nilski krokodil ima tamnomaslinasto ili sivo  tijelo sa tamnim poprečnim prugama. Najčešće živi u velikim rijekama, jezerima, močvarama te u estuarijama i u ušćima. Za vrijeme toplih dana izlazi na obalu kako bi se sunčao. Hrani se ribama, antilopama, zebrama, čak i bivolima, a može iskočiti kako bi zgrabio ptice u gnijezdu ili povukao životinju koja pije vodu. Iako po prirodi samotna životinja, nekoliko krokodila može se udružiti prilikom lova, zajedno tjerajući jata riba u plitku vodu. Mužjaci su teritorijalni i uspostavljaju dominacijsku hijerarhiju. Ženke polažu 16-80 jaja u rupe iskopane na obali izvan dosega vode, a koriste se istim mjestom cijeli život. Ženke čuvaju jaja dok se ne izlegu. Tek izlegli krokodili oglasuju se te ih ženka otkopava i nježno ustima prenosi do vode. Ostaju zajedno 6 do 8 sedmica,a zatim se postupno razdvajaju.

Indopacifički krokodil

  Latinski naziv: Crocodylus porosus

Dužina tijela: 5-7 m

Rasprostranjenost: ji. Azija i s. Australija

Status ugroženosti: česta vrsta

  Ova velika siva, smeđa ili crna životinja poznata i kao morski krokodil, najveći je krokodil na svijetu. Masa najvećih zabilježenih primjeraka  iznosi više od 1 tone, međutim ima dovoljno snage u nogama da podigne tijelo kako bi mogao hodati po kopnu. Danas su, prije svega zbog lova, ovakvi golemi primjerci vrlo rijetki. Jednako se dobro snalaze i u slatkoj vodi i u moru. Ovi noćni gmizavci imaju raznoliku prehranu, koja uključuje sisare, ptice i ribe. Velika su opasnost za ljude i odgovorni su za mnoge smrtne slučajeve. Pare se u vodi, a ženke polažu oko 60 jaja u muljevita gnijezdana obali iznad granice plime. Ženke čuvaju legla i ostaju uz mlade prvih nekoliko sedmica njihovog života. Indopacifički krokodil često izlazi na obalu i sunča se otvorenih usta omogućujući malim pticama da očiste ostatke hrane koja je zaostala među zubima.

Crni kajman

  Latinski naziv: Melanosuchus niger

Dužina tijela: 4-6 m

Rasprostranjenost: sjever J.Amerike

Status ugroženosti: niskougrožena vrsta

  Crni kajman, kojega love zbog njegove kože, nestao je iz mnogih područja gdje je nekad živio. U posljednjih 100 godina njihov se broj smanjio za 99%. Ima gotovo ravnu njušku, koja se naglostanjuje pri vrhu i sive pruge na donjoj čeljusti.Danju pluta na površini, a noću ponekad izlazi na kopno kako bi se hranio. Hrani se ribama, vodenim pticama, katkad domaćim životinjama,pa čak i ljudima. Ženke polažu 30-65 jaja, koja čuvaju i ostaju uz malde kada se izlegu.

Patuljasti krokodil

  Latinski naziv: Osteolaemus tetraspis

Dužina tijela: 1,7-1,9 m

Rasprostranjenost: zapadna i srednja Afrika

Status ugroženosti: osjetljiva vrsta

  Ovaj relativno malen krokodil živi u stalnim barama i močvarama u afričkim kišnim šumama. Danju se skriva u rupama i među podvodnim korjenjem, a moću lovi uz rub vode. Plijen napada postrnim ugrizima čeljusti. upodručjima u kojima sučeste poplave u vlažnom dijelu godine glavna su mu hrana ribe, a ostatak godine se hrani rakovima i žabama. Ženke obično polažu 10 jaja u humak od zemlje i trulog bilja i čuvaju ih, a štite i mlade u vodi. U nekim je područjima čest, međutim u drugim dijelovima, zbog uništavanja staništa, broj mu se osjetno smanjio.

Gavijal

Latinski naziv: Gavialis gangeticus

Dužina tijela: 4-7 m

Rasprostranjenost: sjeverni dio Indijskog potkontinenta

Status ugroženosti: Ugrožena vrsta

  Lako prepoznatljiv po jedinstvenoj uskoj njušci, gavijal je velik, vitak krokodil koji većinu svog života provede u vodi. U poređenju s drugim krokodilima, ima relativno slabe noge sa širokim plivaćim kožicama. Gavijali se hrane uglavnom ribom, ponekad jedu i vodene ptice. U vrijem parenja mužijaci postaju izrazito teritorijalni i okupljaju čitav harem ženki.  Mužjaci imaju kvržicu na kraju nosa koja mu služi prilikom oglašavanja u vrijeme udvaranja. Ženke prave gnijezda na obali daleko od dosega plime, u koja polažu do 50 neobično teških jaja (svako jaje teži oko 150g). Ženka čuva mlade, ali ih ne prenosi u ustima u vodu-vjerovatno zbog neprikladnog oblika čeljusti. Gavijal je 70-ih godina XX vijeka, zbog gubitka staništa, lova i ribolova, gotovo izumro, ali zahvaljujući programu zaštite, po kojem se razmnožavaju u zatočeništvu, stanje se polako popravlja.