Kordiljeri su lanac mladih nabranih planina čiji
vrhovi dopiru do 4000 metara. Klimatski su nepovoljni i nema uvijeta za
proizvodnju hrane pa su rijetko naseljeni.
Istočno od Kordiljera su prostrani travnjaci, prerije, s plodnim tlom za uzgoj žitarica. Klima je stepska s oštrim dugim zimama i toplim ljetima s prodorima toplog zraka s juga. U Alberti su pronađeni izdašni izvori nafte i plina.
Kanadski štit prekrivaju najstarije stijene svijeta koje su tijekom geološke povijesti Zemlje djelovanjem endogenih sila i egzogenih procesa zaravnjene. U tako starim stijenama ima mnogo ruda, površinom dominira crnogorična šuma koja se rasprostire u pojasu širokom 1500 km.
Niska, šumovita i močvarna obala Hudsonova zaljeva rijetko je naseljena.
Nizina rijeke St. Lawrence u kanadskim je okvirima malo područje, ali tu živi najviše stanovnika. To je gospodarsko središte s najvećom koncentracijom gradova. Klimatski je najpovoljnija za naseljavanje, a najčešće su bjelogorične šume breze i javora. Crveni javorov list amblem je na kanadskoj zastavi jer su te šume u jesen ostavljale snažan dojam na europske doseljenike.
Apalači (Appalachian) su staro gromadno gorje obraslo bjelogoricom, a Kanadi pripada samo mali sjeverni dio.
Unutar polarnog kruga nalaze se arktički otoci koji su 10 mjeseci pod snijegom gdje temperature zimi padaju ispod -40°C. Naseljeni su rijetkim lovcima Eskimima, a otkrivena su nalazišta nafte i plina.
