KLIMA

Klima je prosječno stanje atmosfere (plinovita Zemljina omotača) nad nekim područjem, promatrano u duljem razdoblju, odnosno od 25 do 35 godina. Na klimu utječu brojni klimatski faktori.

Geografska širina - Najveći dio Europe smjestio se u sjevernom umjerenom pojasu što znači da klima ima uglavnom umjerena obilježja. Smjena četiriju godišnjih doba i ujednačen godišnji raspored padalina osnovne su karakteristike klime Europe. Krajnji sjeverni dijelovi kontinenta nalaze se sjevernije od sjeverne polarnice (66°33') tj. u sjevernom polarnom pojasu, što uvjetuje pojavu polarne klime.

Morske struje - Topla Golfska struja zagrijava more uz obale zapadne i sjeverne Europe. Toplije more uzrok je većih količinama padalina jer je veće isparavanje iz toplijeg mora.

Raspored kopna i mora - Raspored kopna i mora je važan zbog značajke mora da se sporo grije i sporo hladi, dok se kopno brzo hladi i zagrijava. Zato su u krajevima udaljenijima od mora, tj. dublje na kontinentu ljetne temperature prilično visoke, a zimske niske. Suprotno tome, područja uz more imaju blaže zime i nešto manja vruća ljeta. Temperaturne razlike (amplitude) povećavaju se udaljavanjem od mora. Količina padalina, također, ovisi o blizini mora. Glavni zapadni vjetrovi donose vlagu na kontinent s Atlantika, pa se količina padalina smanjuje prema istoku tj. unutrasšnjosti kontinenta (osim južne Europe). Možemo zaključiti da je s udaljavanjem od mora maritimnost (utjecaj mora) sve slabija, a kontinentalnost (utjecaj kopna) se povećava.

Reljef - Utjecaj reljefa na klimu očituje se ponajviše kroz nadmorsku visinu. U reljefno višim područjima (planine više od 1000 metara) primjetan je znatan pad temperature s visinom. Temperatura se smanjuje prosječno 0,5°C na svakih 100 metara visine zbog udaljavanja od površine Zemlje (koja odašilje toplinu primljenu od sunca). Reljefno viši prostori primaju više padalina jer se vlažne zračne mase izdižu kako bi ih prešle te dolazi do hlađenja i kondezacije (pretvaranje vodene pare u vodene kapljice). To, naravno, vrijedi za padine okrenute u smjeru vjetra koji donosi padaline.

U većem dijelu Evrope uz obalu su nizine te vlažne zračne mase, nošene zapadnim vjetrovima, mogu prodrijeti duboko u unutrašnjosti kontinenta. Suprotna je situacija uz obale južne Europe gdje prodor vlažnih zračnih masa u unutrašnjost sprečavaju mlade ulančane planine koje se pružaju uz obale. Slično je i na području Skandinavije te u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Nazad