Geografija
 

Polozaj

Istanbul se nalazi na južnom Bosforu, na dva kontinenta - zapadni je dio u Europi, dok je istočni u Aziji. Rukavac Zlatni rog dijeli evropski dio na dva dijela. Između Mramornog mora i Zlatnog roga, nalazi se poluostrvo s najstarijim dijelom Istanbula. Na jugoistoku u Mramornom moru nalaze se Prinčevi otoci (Kızıl Adalar). Grad ima ukupnu površinu od 1.538,77 km². Šire područje grada, tj. provincija Istanbul prostire se na 5.220 km².

Geologija

Istanbul se nalazi blizu sjevernoanatolijskog geološkog razloma, gdje se dodiruju afrička i euroazijska tektonska ploča. Ovaj je razlom odgovoran za mnoge katastrofalne potrese u ovom području.

1509. potres je uzrokovao cunami, koji je prešao gradske zidine te ubio više od 10 000 ljudi i uništio više od 100 džamija. 1766. godine u potresu je uništena džamija Eyüp. 1894. godine u potresu su uništeni mnogi dijelovi Velikog bazara. Katastrofalni je potres 1999. godine ubio oko 18 000 ljudi u İzmitu, a u zimi 2001. godine u pokrajini Afyon poginuo je 41 čovjek. Najveći uzrok katastrofalnih posljedica u ovim potresima nedovoljno je čvrsta i prebliza gradnja. Geolozi prognoziraju vrlo jaki potres prije 2025. godine, koji bi mogao biti jak oko 7.0 stepeni po Richterovoj ljestvici.

Klima

Gradska je klima umjerena kontinentalna. Ljeta su u gradu vruća i vlažna, dok su zime kišovite te ponekad snježne. Godišnja je prosječna količina padavina 870 mm. Zbog vrlo visoke vlažnosti, temperature su mnogo izraženije. Prosječna je maksimalna temperatura u zimskim mjesecima između 7°C i 9°C. Tijekom zime snijeg pada prosječno sedmicu ili dvije. Prosječna je temperatura u ljetnim mjesecima 28 °C.

Najtopliji je mjesec u godini juli s prosječnom temperaturom od 23.2°C, a najhladniji je januar s 5.4°C. Najviša je zabilježena temperatura u gradu 40.5°C u avgustu 2000. godine, a najniža –16.1°C u februaru 1927. godine. Vrijeme je obično osjetno hladnije u istočnom Istanbulu.

Grad je poprilično vjetrovit, s prosječnom brzinom vjetra od 17 km/h. Ljeto je najsuši dio godine, ali se ne događaju velike suše kao na zapadu, te se klima zato ne može smatrati sredozemnom.