NAČIN
ŽIVOTA
Veliki
pande žive na području od još samo oko 5.900 km2. To su gustom šumom
obrasli suptropski obronci sjeveroistočnih brdovitih područja Kine.
Ljeti žive na visinama između 2.700 i 4.000 m N/m, dok se zimi
spuštaju na niža područja, oko 800 m N/m. Klima
njihovog životnog prostora generalno je vlažna s puno padavina,
ljeta su svježa a zime hladne.
Velike pande žive prije svega na tlu, no dobro se penju i izvrsni su
plivači. Za razliku od drugih medvjeda, ne
mogu se uspraviti na zadnje noge. Jedu uglavnom sjedeći, tako da
im prednje šape ostaju slobodne za dohvaćanje i držanje hrane.
Aktivni su uglavnom u sumrak i noću, a
danju spavaju u šupljim stablima, pukotinama u stijenama ili
špiljama.
Veliki pande su samotnjaci. Teritorij ženki velik je oko 30 do 40
hektara, i brane ga od drugih ženki. Mužjaci su fleksibilniji i
nemaju svoje teritorije. Često se preklapaju kako s teritorijem
ženki, tako i s područjima drugih mužjaka. No, uprkos tome, veliki
pande se ipak izbjegavaju. Na svojim lutanjima, obilježavaju stabla
grebanjem i urinom.
Za razliku od drugih medvjeda, ne spavaju zimski san. Umjesto toga,
zimi silaze u niža područja koja su u to vrijeme nešto toplija od
njihovih ljetnih staništa.
Velike pande su od svih medvjeda najizraženiji biljojedi, i usprkos
uvriježenog mišljenja, ne hrane se isključivo bambusovim izdancima,
iako im je to glavni izvor hrane. No kako bambusi nisu bogati
hranjivim tvarima, a pandin probavni sustav nije idealno prilagođen
takvoj hrani, kako bi pokrili potrebu za hranjivom, moraju dnevno
pojesti 10 do 20 kg bambusa. Pored bambusa, jedu i neke druge biljke
(encijane, irise, vučac (Lycium europaeum) šafrane) a u manjoj mjeri
gusjenice i malene kralježnjake.
Probavni sustav velikih panda pokazuju, iako ne idealno, neke
prilagodbe svojoj pretežno biljnoj hrani. Jednjak im je prevučen
rožnatim slojem, želudac ima debele stijenke i potsjeća na mišićavi
želudac ptica. Površina debelog crijeva im je dosta veća od one
drugih medvjeda, a nemaju slijepo crijevo. |