LA STORIA
(ISTORIJA)
Giuseppe Mazzini Kamilo Kavur
Garibaldi
Vittorio Emanuele II
Benito Amilkare Andrea Musolini (ital. Benito Amilcare Andrea
Mussolini) rođen je u selu Dovija di Predapio (ital. Dovia di Predappio),
29. jula, 1883, a streljan je u selu Dongo kod mesta Đulino di Mecegra
(ital. Giulino di Mezzegra), 28. aprila, 1945).
Bio je italijanski vođa od 1922. do 1943. Stvorio fašističku državu korišćenjem lične harizme, apsolutnom kontrolom medija i progonom političkih
protivnika. Poraz u Drugom svetskom ratu je doveo do pada Musolinija i
fašističkog režima. Nosio je titulu duče (lat. dux; ital. il duce - vođa).
Premda je 15 godina bio na vlasti i spremao Italiju za rat, njegove oružane
snage nespremne su dočekale početak Drugog svetskog rata. Zbog toga je
odlučio da odloži ulazak Italije u rat dok ne bude potpuno siguran koja će
strana pobediti. Tek nakon pada Francuske u junu 1940, nadajući se da će rat
trajati samo još nekoliko nedelja, stupio je u oružani sukob. Njegova
agresija na Grčku u novembru iste godine svima je pokazala da nije ništa
učinio kako bi popravio katastrofalno stanje u italijanskim oružanim
snagama. Učestali italijanski porazi na svim frontovima i anglo-američko
iskrcavanje na Siciliju 1943 okrenuli su većinu Musolinijevih kolega protiv
njega na sastanku Velikog fašističkog vića 25. aprila 1943. To je omogućilo
kralju da mu oduzme mandat. Konstituisana je nova vlada, čiji predsednik je
bio maršal Badoljo. Po kraljevom naređenju Musolini je uhapšen i stavljen u
kućni pritvor. Plašeći se mogućnosti da bi Nemci mogli da pokušaju da ga
oslobode, Italijani su stalno menjali mesto njegovog boravka. Međutim, 12.
septembra 1943. god. nemački padobranci izvršili su desant u blizini hotela
"Kampo Imperatore" na planini Gran Saso, u kojem je Musolini bio zatvoren, i
oslobodili ga bez ijednog ispaljenog metka. U pripremi ove operacije
učestvovao je Hitlerov najsposobniji komandos, pukovnik Oto Skorceni, koji
je lično dopratio Musolinija u Berlin. Nakon spasavanja Musolini je na
severu Italije formirao marionetsku državu pod nazivom Republika Salo
(Republica di Saló). U toj tvorevini Musolini se vratio svojim ranim
socijalističkim idejama i kolektivizaciji. Takođe je naredio likvidaciju
nekih fašističkih vođa koji su mu otkazali poslušnost, uključujući i svog
zeta, grofa Galeaca Ćana. U aprilu 1945, u trenucima kada su se savezničke
snage približavale Milanu, a nemačke povlačile iz Italije, Musolinija su
zajedno sa njegovom ljubavnicom Klarom Petači u selu Dongo na jezeru Komo,
kod mesta Đulino di Mecegra, 28. aprila 1945. uhvatili italijanski partizani
pri pokušaju bega u Švajcarsku. Streljan je po kratkom postupku. Narednog
dana Musolinijevo telo, zajedno s telima drugih poznatih fašista, obešeno je
naglavačke u mestima Komo i Milano (u jakim uporištima fašista) kako bi se
protivnici fašizma narugali fašistima. Rat su preživeli Musolinijeva supruga
Rakele s dvojicom sinova (Vitorio i Romano) i kćerkom (Eda), udovicom grofa
Ćana. Treći sin, Bruno, poginuo je u avionskoj nesreći. Detaljniji prikaz
Musolinijevog lika i dela možete pronaći u knjizi Denisa Mak Smita
Musolinijevo Rimsko carstvo.
Đuzepe Garibaldi (Nica, 4. jul 1807. - ostrvo Kaprera, 2. jun
1882.), italijanski revolucionar i borac za Ujedinjenje i slobodu Italije
U mladosti je bio mornar. Dok je služio vojni rok (1833. - 1834.) u mornarci
Kraljevine Sardinije i Pijemonta potpao je pod uticaj
Đuzepea Macinija,
predvodnika italijanskog nacionalizma, i postao pripadnik društva Mlada
Italija. Posle neuspele oružane pobune u Savoji 1834. godine kada je osuđen
na smrtnu kaznu beži u Južnu Ameriku gde se bori za nezavisnost Brazila.
Sudelovao je i u urugvajsko-argentinskom ratu na strani Urugvaja. U početku
je zapovedao urugvajskom mornaricom da bi kasnije postao zapovednik
Italijanske legije u Montevideu. U tim borbama stekao je svetsku slavu.