ANATOMIJA SRCA

Srce ima 4 šupljine: dvije pretkomore i dvije komore. U medicini se često koristi izraz "desno" i "lijevo" srce. Desno srce je desna pretkomora i komora; u desnu pretkomoru dolazi venska krv iz tijela koja se kroz desnu komoru pumpa u pluća. Krv iz desnog srca u pluća vodi plućna arterija (u njoj se nalazi venska krv, a zove se arterija zato jer je pravilo da su svi krvni sudovi koji idu od srca prema periferiji "arterije").

U plućima se iz krvi izdvaja ugljik-dioksid, a krv se opskrbljuje kisikom. Takva pročišćena krv je sad arterijska te iz pluća dolazi u lijevu pretkomoru plućnim venama (iako sadrže arterijsku krv zovu se vene jer dolaze s periferije u srce). Iz lijeve pretkomore arterijska krv dalje ide u lijevu komoru pa u arteriju "aortu" koja je nosi u cijelo tijelo. Budući lijevo srce pumpa arterijsku krv u cijelo tijelo (a desno srce vensku krv samo u pluća), u lijevom srcu su pritisci triput veći i njegove stijenke su deblje i jače. Latinski naziv za pretkomoru je atrium (mi ga obično zovemo atrij), komora je ventriculus (ventrikul), a "zid" koji dijeli desno i lijevo srce (srčana pregrada) naziva se septum. Zbog postojanja septuma nema kontakta između dvije pretkomore i dvije komore, inače bi došlo do miješanja venske i arterijske krvi. Između pretkomore i komore se nalazi suženje (ventil ili lat. valvula) sa zaliscima (zalistak se na latinski zove cuspis). Zalisci spriječavaju vraćanje krvi iz komore u pretkomoru. U desnom srcu se nalaze tri takva zaliska pa se valvula naziva "trikuspidalna valvula" ili valvula s tri kuspisa. U lijevom srcu su između pretkomore i komore dva zaliska pa je to bikuspidalna (ili mitralna jer liči na biskupovu mitru) valvula.

 Zalisci se takođe nalaze na izlazu iz komora u plućnu arteriju i aortu. Ako se zbog bilo kojeg razloga krv vraća nazad kroz valvulu u pretkomoru to se naziva insuficijencija valvule. Riječ insuficijencija dolazi od latinske riječi za "nedovoljno". Dakle, valvula je nedovoljno funkcionalna da bi spriječila vraćanje krvi natrag.

Ukoliko zbog poremećaja srce treba obaviti veći rad nego sto je normalno, srčane stijenke se zadebljavaju. Dvije faze rada srca su sistola i dijastola. Sistola je ispumpavanje, a dijastola punjenje krvlju.

Kapilari su najmanji krvni sudovi u tijelu sa svojih 5-10 μm. Oni povezuju arteriole i venule i imaju najbližu interakciju s organskim tkivima. Kapilari imaju zidove sastavljene od samo jednog sloja ćelija, tzv. endotela. Ovaj sloj je tako tanak da molekule kao npr. kisik, voda i lipidi difuzijom mogu proći kroz njega i ući u tkiva.

Ukupna dužina kapilara kod prosječne odrasle osobe je otprilike 40,000 km (25,000 milja).

Krv je cirkulatorno tkivo, koje se sastoji od tečne plazme i ćelija (crvene krvne ćelije, bijele krvne ćelije i trombociti). Medicinski termini, koji se vezuju za krv, često počinju sa hemo- ili hemato- (od grčke riječi "haima", što znači "krv").

Glavna uloga krvi je da dovodi kisik, glukozu i ostale konstitucijske elemente do tkiva, te da otkloni štetne produkte (kao što su ugljik dioksid i laktička kiselina). Krv omogućava da ćelije (leukociti, abnormalne ćelije tumora) i druge tvari (amino kiseline, lipidi, hormoni), budu razmijenjeni između tkiva i organa. Problemi sa nadoknadom krvi i cirkulacijom mogu dovesti do velikih poremećaja u tkivu.