Skoplje se nalazi na strateski vaznoj poziciji u sredisnjem dijelu Balkanskog poluotoka, nedaleko od glavne prometnice koja vodi od Zapadne Europe preko Beograda do Soluna u Grckoj. Grad je smjesten u uskoj dolini rijeke Vardar, koju zatvaraju planine Skopska Crna Gora na sjeveru i Vodno na jugu. Iz takvog zemljopisnog polozaja proizasao je i izduzen oblik grada, koji se prostire gotovo 25 km u smjeru istok-zapad (duz Vardara), a manje od 10 km u smjeru sjever-jug.Klimatski, Skoplje je takodjer odredjeno svojim kotlinskim polozajem. Stoga su ljeta sparna i suha, a zime hladne i maglovite.Prosjecna nadmorska visina grada je 240 metara.

Sire gradsko podrucje (Skoplje sa 7 malih prigradskih opcina) ima 578.144 stanovnika (Popis 2002.), odnosno blizu 30 % ukupnog stanovnistva Makedonije. Takva koncentracija stanovnistva predstavlja sve veci problem za drzavu u kojoj svi ostali gradovi imaju ispod 100.000 stanovnika, te se stoga ne moze osigurati ravnomjeran razvoj.

Veliki porast stanovnistva Skoplja posljedica je nagle industrijalizacije nakon Drugog svjetskog rata i njegove nove uloge kao politickog,gospodarskog i kulturnog centra Makedonije unutar SFRJ. Godine 1930. Skoplje je imalo oko 50.000 stanovnika, sto znaci da se u samo pedesetak godina brojnost gradjana povecala deset puta.Nakon posljednje reforme lokalne uprave u Makedoniji 2004. godine, Skoplje je ustrojeno kao Grad s deset gradskih opcina (Aerodrom, Butel, Centar, Cair, Gazi Baba, Gjorce Petrov, Kisela Voda, Karpos, Saraj i Suto Orizari). Unutar novih gradskih granica zivi 506.926 stanovnika (popis 2002. godine). Prema etnickoj strukturi, bilo je 66.9 % Makedonaca, 20.5 % Albanaca, 4.6 % Roma, 2.8 % Srba i 1.5 % Bosnjaka. U sedam gradskih opcina vecinsko stanovnistvo su Makedonci, u dvije Albanci (Cair i Saraj), te u jednoj Romi (Suto Orizari - jedina romska opcina u Europi).

Prva naselja na mjestu danasnjeg Skoplja datiraju jos iz prethistorije. U anticko doba tu se nalazio grad Scupi (na uscu Lepenca u Vardar, zapadno od danasnjeg centra grada), kojeg su osnovali rimski legionari. U srednjem vijeku, Skoplje je u sastavu Istocnog Rimskog carstva (kasnijeg Bizanta) i Bugarske. Umjesto Scupija, kojeg je unistio potres, car Justinijan u 6. stoljecu osniva novo naselje Justiniana Prima. Grad postaje dio srednjovjekovne srpske drzave u 13. stoljecu. Godine 1346. srpski car Dusan ga proglasava glavnim gradom svog carstva, koje se raspalo nakon njegove smrti.

Godine 1392. Skoplje zauzimaju Turci i ono ostaje pod njihovom vlascu vise od 500 godina, s jedinim prekidom 1689. kada ga je nakratko zauzeo i spalio austrijski vojskovodja Giovanni Piccolomini. U dugom razdoblju turske vladavine Skoplje u potpunosti poprima izgled orijentalnog grada s dzamijama, carsijom, mahalama i pretezno islamiziranim stanovnistvom. U Balkanskim ratovima, 1912. ga zauzima srpska vojska, te postaje dio Kraljevine Srbije. Nakon Prvog svjetskog rata u sastavu je Kraljevine SHS, odnosno kasnije Kraljevine Jugoslavije, u kojoj je od 1929. do 1941. centar Vardarske banovine. Nakon okupacije Kraljevine Jugoslavije od strane Sila Osovine u travnju 1941. godine, Skoplje i veci dio Makedonije su prikljuceni Bugarskoj. U studenom 1944. zauzele su ga partizanske jedinice.U sastavu SFRJ postaje glavni grad Socijalisticke Republike Makedonije, koja je po prvi put organizirana kao zasebna jedinica. To je razdoblje brzog rasta i izgradnje Skoplja, koje je nakratko zaustavio katastrofalni potres 26. lipnja 1963. godine. Vise od 1.000 ljudi je poginulo, a prezivjeli stanovnici su ostali bez domova, jer je najveci dio grada posve porusen. Normalizacija zivota je bila brza uz pomoc iz citavog svijeta, te se Skoplje uspjesno oporavilo. Medjutim, rekonstrukcija i uredjenje grada bili su dugotrajni, te ni danas nisu posve dovrseni.Od 1991. godine, Skoplje je prijestolnica neovisne Makedonije.Za vrijeme bivse Jugoslavije, Skoplje se razvijalo kao industrijsko srediste Makedonije, sto je i dovelo do velikog priljeva novih stanovnika u grad. Najznacajnije industrijske grane su bile tekstilna, kemijska (kombinat "OHIS"), farmaceutska ("Alkaloid"), tiskarska i metalopreradjivacka. Po osamostaljenju Makedonije, njeno gospodarstvo se naslo pred teskim problemima. Skoplje kao glavni grad je bilo i danas je u nesto boljoj poziciji od ostatka drzave, u kojoj je trecina stanovnistva nezaposlena. I njegova industrija je stradala, ne samo zato sto se nije mogla potpuno prilagoditi novom kapitalistickom sustavu, vec i zbog grcke blokade i etnickih sukoba u Makedoniji 2001. godine. Posljednjih godina je vidljiv stanovit napredak, posebno stoga sto je doslo do preorijentacije s industrije na usluzne djelatnosti, kao i zbog vecih stranih ulaganja.

homepage