Geografija

 

Republika Makedonija je drzava u jugoistocnoj Europi, u gornjem i srednjem Povardarju, izmedju Sarsko-pindskog i Rodopskog gorja. Nalazi se u siroj zemljopisnoj regiji Makedoniji.

U Makedoniji se izdvajaju 3 reljefne cjeline:

  1. zapadna Makedonija                                                                                                 

  2. sredisnji dio ili Povardarje i

  3. istocna Makedonija

Zapadni dio cini mlado nabrano Sarsko-pindsko gorje gradjeno od paleozojskih skriljavaca i mezozojskih vapnenaca (Baba, Sara, Korab, Jakupica, Nidze). Izmedju planina nalaze se duboke doline Crnog Drima te vise gorskih kotlina:

  1. Polog

  2. Debarska kotlina

  3. Ohridska kotlina

  4. Prespanska kotlina

  5. Pelagonija

Poloska i Prespanska kotlina su najvece.

  1. Sredisnji dio ili Povardarje tektonski je labilan prostor ispunjen jezerskim i rijecnim naplavinama. Naslage potjecu iz paleozoika (skriljavci) te iz mezozoika i tercijara. Tu se nalazi niz kotlina, medjusobno povezanih klisurama (kapijama):

  2. Skopska kotlina

  3. Veleska kotlina

  4. Tikves

  5. Gevgelijska kotlina

Istocna Makedonija niza je od zapadne. Obuhvaca istocne pritoke rijeke Vardar, kotline se nalaze na visini oko 250 m, a nastale su erozijom eolskih sedimenata iz neogena. Okruzuje ju visokoplaninski pojas. Na istoku su to Osogovske planine, Vlahina planina, Plackovica, Ograzden, a na zapadu Istocne Makedonije to su Kozuv, Kozjak, Dren planina i Jakupica.

Usamljena uzvisenja gradjena su od granita, kristalastih skriljavaca te magmatita. Izmedju njih prostiru se kotline ispunjene tercijarnim jezerskim talozima:

  1. Malesevska kotlina

  2. Strumicka kotlina

  3. Kumanovska kotlina

  4. Ovce pole

U Makedoniji vlada submediteranska klima koju karakteriziraju vruca i suha ljeta te hladne i vlazne zime. Srednje godisnje temperature opadaju od sjevera prema jugu zemlje.Srednja godisnja kolicina padalina je u planinama oko 1000 - 1500 mm, a u zavjetrinskim kotlinama 600 - 700 mm.Najplodnija su glinato-ilovasta tla u nizim dijelovima kotlina. U brdsko-planinskim dijelovima prevladavaju kamenjari i rankeri (humusna sumska tla).Sto se vegetacije tice, u nizim dijelovima prevladavaju hrast medunac, obicni grab i cer, dok u visim dijelovima nalazimo bukvu i bukovo-jelove sume. Takodjer nalazimo i zimzeleno sredozemno raslinje.

homepage