Vojni pohodi

Aleksandar je napokon krenuo na pohod na Perziju. Upravu Makedonije povjerio je Antipateru. Antipater je, da odrzi mir u Grckoj, raspolagao vojskom od 13.000 ljudi. Jacina je vojske pod Aleksandrom bila oko 30.000 pjesaka i 5000 konjanika. To je ukljucivalo oko 15.000 Makedonaca, 7000 iz grckih gradova te ostalo placenici. Drugi po rangu u makedonskoj vojsci bio je iskusni vojskovodja Parmenion. Perzijsko Carstvo je bilo u velikoj krizi. Lokalni satrapi su u gradovima i pokrajinama vladali prakticki samostalno. Zbog toga Perzijanci nisu imali veliku kopnenu vojsku, tek mornaricu.Prvi sudar s perzijskom vojskom bila je bitka kod Granika, 334. pr. Kr.. Makedonska falanga pokazala se superiorna Perzijancima i Aleksandar je ostvario potpunu pobjedu.Zarobljenici su poslani u Grcku svezani u lancima. Mnogi gradovi u Maloj Aziji otvorili su Aleksandru vrata i docekali ga kao spasitelja. Oni koji su pruazali otpor bili su zauzeti silom i surovo kaznjeni. U osvojenim gradovima Aleksandar je izbacivao tirane i uspostavljao demokratska uredjenja. Time se osigurao od eventualnih pobuna. U jednom gradu u Perziji je, da bi ujedinio istok i zapad, napravio veliko vjencanje. Tisucu njegovih vojnika vjencalo se s tisucu Perzijanki.Aleksandar je odbijao pomorsku bitku s Perzijancima, vec je isao na osvajanje pomorskih gradova. Time je suzio prostor perzijskoj floti. Prilikom ulaska u grad Gordion, Aleksandar je macem presjekao cuveni Gordijski cvor. Prema legendi onaj koji razrijesi ovaj zamrsen cvor vladat ce svijetom. Presijecanjem cvora, Aleksandar je tako ispunio prorocanstvo. Darije III., perzijski kralj, porazen je i u drugoj bitci kod Isa, 333. pr. Kr.. Darije je pobjegao, ali je njegova obitelj zarobljena. Odbivsi sve Darijeve ponude za pregovore, vojni pohod se nastavio. 332. pr. Kr. Aleksandar je bez otpora usao u Egipat, gdje su ga slavili kao osloboditelja dok su mu egipatski svecenici ukazali "bozanske pocasti". U Egiptu je osnovao grad Aleksandrija, 331. pr. Kr.. Kroz cijeli svoj pohod Aleksandar je osnovao nekoliko desetaka gradova,vecinom iz vojnih razloga. Mnogi od njih su se zvali Aleksandrija. U medjuvremenu, Antipater je u Grckoj porazio spartanskog kralja Agisa III. u bitci kod Megalopolisa, 331. pr. Kr., pa je pohod mogao biti mirno nastavljen.

Tesko pristupacan i okruzen morem grad Tir se odbijao predati. Opsada Tira trajala je sedam mjeseci, ali je zauzet 332. pr. Kr.. Nakon zauzimanja grada oko 10.000 ljudi je masakrirano a svi preostali, oko 30.000, prodani su kao robovi. Krenuvsi dalje na istok, Aleksandar je porazio Darija III. u bitci kod Gaugamele i zauzeo Perzepolis 331. pr. Kr. nakon iscrpljujuce bitke kod Perzijskih vrata gdje ga je mjesec dana zadrzao Ariobarzan. Kada se Darije htio predati ubio ga je njegov sluga Bes i proglasio se njegovim nasljednikom kao Artakserkso V. Besa su 329. pr. Kr. uhvatili Makedonaci i pogubili ga. Time je Perzijsko Carstvo bilo osvojeno. Aleksandar se proglasio nasljednikom Ahemenidskog Perzijskog Carstva i Babilon proglasio glavnim gradom svog carstva.327. pr. Kr. Aleksandar je krenuo na novi vojni pohod, dalje na istok. Premda je ukupni broj ljudi iznosio vise od 100.000 to je ukljucivalo i zene, djecu, zabavljace i drugo. Vojna sila je bila oko 40.000 vojnika. Istocne dijelove bivseg Perzijskog Carstva osvojio je bez veceg otpora. Docekao ga je indijski vladar Pors velikom vojskom koja je ukljucivala i 200 ratnih slonova. Bitka kod Hidaspa, 326. pr. Kr., bila je krvava. U toj bitci je poginuo njegov slavni konj Bukefal. Slonovi su nabijali Makedonce kljovama dok su Makedonci slonove tjerali bakljama. U pomutnji koja je nastala slonovi su gazili i jedne i druge. Aleksandar je ipak pobijedio i zarobio Pora, a zatim oslobodio i prepustio civilnu upravu zemlje. U Indiji se sukobio i s Radzom koji je imao 50.000 pjesaka i brojne ratne slonove. Aleksandar je svejedno pobijedio, ali ga se toliko dojmila Radzina hrabrost sto mu se suprotstavi da ga nije ubio nego mu je vratio cijelo kraljevstvo. Koliko je daleko na istok dospio, nije poznato. Kada je Aleksandar namjeravao ici dalje na istok do kraja svijeta vojska je pocela pokazivati znakove da postoji mogucnost pobune. Surova klima i tropske kise smanjile su vojni moral. Aleksandar je pristao na povratak u Babilon. Prema legendi, kada su ga vojnici odbili slijediti i odbacili oruzje, Aleksandar se zatvorio u svoj sator i poceo plakati. 323. pr. Kr. Aleksandar je planirao vojni pohod na sjever Afrike. Vojska je vec bila spremna, ali je Aleksandar iznenada umro.

Aleksandar je umro u 33. godini zivota. Vracajuci se u Babilon, jedne noci nakon pijanke obolijeva, te nakon 11 dana groznice umire. Neki povjesnicari navode da je uzrok smrti groznica ili tifus. Sumnja se i da je Aleksandra netko od njegovih vojnika ubio ili otrovao zato sto su ga morali obozavati kao boga, no tu drugu teoriju neki povjesnicari demantiraju jer smatraju da bi mu vojnici dali vecu dozu otrova, od koje bi umro odmah, a ne nakon 11 dana.Nakon povratka iz Indije Aleksandar je brzo i okrutno ponovo uspostavio svoj autoritet. Trecina satrapa u provincijama je smijenjena, a mnogi su osudjeni na smrt i smaknuti. Aleksandar je imao namjeru udruziti Makedonce i Perzijance u jedan narod i time sprijeciti buduce sukobe. Zbog toga su svi njegovi makedonski vojnici i casnici, na njegov nagovor, uzimali za zene Perzijanke. Zatim je poceo primati Perzijance u vojsku pod istim (povlastenim) uvjetima kao i Makedonce. Kada je Aleksandar odlucio oko 9000 makedonskih vojnih veterana vratiti u Makedoniju, u vojsci izbila pobuna. Pobunila se cijela makedonska vojska osim Aleksandrove tjelesne straze. Aleksandar je cijelu vojsku raspustio, a uzeo u sluzbu Perzijance. Zatim je organizirao veliki banket za oko 9000 ljudi. Time se situacija smirila. Vojni veterani su se mirno s darovima i pod vodstvom Kratera vratili kucama.Aleksandar spada medju najznacajnije osobe u ljudskoj povijesti, uz Kira Velikog smatra ga se najvecim osvajacem antickog doba. U 13 godina, koliko je vladao, stvorio je najvece carstvo u povijesti nakon Ahemenidskog Perzijskog Carstva. Ta se drzava prostirala sve od Makedonije do Indije. Iako se njegovo carstvo raspalo gotovo odmah nakon njegove smrti posljedice njegovih osvajanja su bile dalekosezne. Ahemenidska dinastija u Perziji, prestala je postojati. Aramejski jezik, sluzbeni jezik u Perziji potisnut je u korist jezika Koine. Osnivanjem gradova potaknuo je razvoj trgovine i opcenito ekonomiju. Od 334. pr. Kr., kada je Aleksandar krenuo na Perziju, racuna se pocetak novog povijesnog razdoblja koje se zove helenizam. Aleksandar se ubraja i medju najvece vojne genije. Mnogim slavnim vladarima i vojskovodjama, npr. Gaj Julije Cezar, upravo je on bio zivotni uzor.Legenda o Gordijskom cvoru najbolje opisuje nacin njegova vladanja tj. ljudi su ga morali prihvatiti i njega i nacin vladanja, no oponasajuci politiku svog uzora Kira Velikog on ih uglavnom nije tlacio vec postivao. Zalagao se za helenizam ali je na sve vaznije polozaje u vojsci i administraciji postavljao uglavnom Makedonce. Ucitelj mu je bio Aristotel. Aleksandar je specifican po tome sto je gradovima koje je stvarao davao ime Aleksandrija, tako da je ukupno bilo 70 Aleksandrija, od Egipta do sjevera Afganistana.

homepage