Zanimljivosti

 

 

Odabir partnera leptira se zasniva na veoma čudnoj pojedinosti. Odabir se ne zasniva na ljepoti, veličini, bojama....i slično, već na simetriji. Ako leptir nije savršeno simetričan veoma je mala mogućnost da će se pariti i naći partnera. Zato su najveći leptirovi neprijatelji vretenci koji ih znaju ugristi za krilo i tako im narušiti simetriju. Međutim, ako postoje dva leptira ( muški i ženski) koji su na istom mjestu ugrižena, onda će se ta dva leptira pariti, jer su jedan drugom simetrični.

Kada je na livadi puno leptira, to je znak da nema velikog onečišćenja, da je fauna tla dobro razvijena i da su ekološki i biološki uvjeti dobro očuvani. Ako se određena vrsta leptira primjeti na nekom mjestu, onda znači da tu i ostaje. Zbog toga, ako se primjeti da je neka vrsta leptira nestala sa određenog područja, to znači da je došlo do promjena u staništu. Zato su leptiri jako dobar pokazatelj očuvanosti staništa.

Postoji još jedna podjela leptirova, a to je na velike (makrolepidoptera) i male (mikrolepidoptera). U male leptirove spadaju svi danji i dvadesetak noćnih porodica. Veliki leptiri imaju raspon krila od 1.5 cm do više od 10 cm, dok najveći gotovo 30 cm. Mali leptiri imaju raspon krila od 0.5 cm do 2 cm.

Postoje leptiri koji nemaju krila. To su vrste prilagođene visokim planinskim staništima, gdje su jaki vjetrovi ili se radi o ženkama nekih vrsta sa zakržljalim krilima iz porodice Geometridae.

Leptiri spadaju u grupu insekata koji su najviše aktivni noću. Zanimljivo je to što noćne leptire koji su aktivni noću, najviše privlači svjetlo. Smatra se da im je nekada mjesec bio orijentir pri migracijama, pa zato bivaju privučeni umjetnom svjetlošću.

Noćni leptiri su životinje sa gotovo najrazvijenijim čulom mirisa u životinjskom svijetu. Leptir gubar može osjetiti ženku na čak desetak kilometara udaljenosti.

Leptiri roda Maculinea jaja odlažu na biljku hraniteljicu. Kada gusjenica koja se razvije iz jaja padne s biljke na tlo, mravi roda Myrmica je odnosu u mravinjak gdje živi idućih 10 mjeseci. U mravinjaku gusjenica potpuno promijeni prehranu i postaje mesojed, hrani se mravljim jajima i ličinkama. Iako im uništava dio podmlatka, mravi unose gusjenice očito iz svoje potrebe za slatkim, iako nitko još ne zna prave razloge takvog ponašanja mrava. Mravi su tijekom evolucije 'shvatili' da na zatku gusjenice postoje žlijezde iz kojih se izlučuje slatki sekret. U novije vrijeme govori se da je to specifični oblik parazitizma leptira na mravima, čije gusjenice na neki način zavaravaju mrave. Na kraju razvojne faze iz mravinjaka izlijeće leptir.

Čulo ukusa leptira se nalazi na njihovim nogama.

Kraljevski leptiri obično žive samo pet do šest sedmica nakon što se razvuju iz gusenice. Tokom jedne godine žive četri generacije kraljevskih lepitra. Tri od te četri generacije žive u prolećnjem i letnjem razdoblju. Njihova seoba započinje u jesen, a generacija koja se seli živi mnogo duže nego druge koje žive tokom iste godine. Leptiri koji se sele na jug žive šest meseci duže nego prethodne tri generacije. Njima je potrebno da tačno toliko dugo žive da bi kompletirali svoje putovanje i povratak. Leptiri koji krenu na jug ne razilaze se sve dok ne ostave hladno vreme iza sebe. nakon što prelete pola američkog kontinenta, milioni leptira naseljavaju se u srednjem Meksiku. U toj oblasti nalaze se grebeni vulkana koji su prekriveni veoma raznolikim biljkama. Smeštena na visini od 3.000 metara, ova oblast je dovoljno toplo mesto za život leptira. Tokom razdoblja od četri meseca, od decembra do marta, leptiri ništa ne jedu. Pošto se hrane masnoćom uskladištenom u svom telu, piju samo vodu. Biljke koje cvetaju u proleće veoma su važne za život ovih leptira. Posle četri meseca gladovanja, njima će sada biti na raspolaganju biljni nektar. Ova generacija, koja svoj život produžava sa dva na osam meseci, ne razlikuje se po drugim osobinama od preostale tri generacije. Uskoro, nakon što završe svoje putovanje i stignu u Kanadu, oni umiru. Medjutim pre nego što uginu, oni radjaju novu generaciju koja je neophodna za opstanak njihove vrste. Novorodjena generacija je prva generacija u toj godini i živi oko jedan i po mesec. Onda dolaze druga i treca generacija. Kad dodje četvrta generacija seoba se ponavlja.