GEOLOGIJA

PLANINE

NIZIJE

JADRANSKO MORE I OBALA

OSTRVA

RIJEKE I JEZERA

GEOLOGIJA

U reljefu Hrvatske zastupljene su sve tri osnovne grupe stijena: talozne ili sedimentne stijene (cine 95% reljefa Hrvatske), preobrazne ili metamorfne stijene (cine 2-4% reljefa Hrvatske) i magmatske stijene (cine oko 1% reljefa Hrvatske).Od sedimentnih stijena najzastupljenije su klasticne (pjescenjaci, konglomerati, lapori, brece ...) i organogene stijene (vapnenci i dolomiti). Od metamorfnih stijena najcesci su mramori, skriljavci, gnajsovi, dok su to kod magmatskih andenziti i graniti.Prema rasprostranjenosti i starosti stijena, najstarije stijene nalaze se u jezgrama "ostrvskih" planina Papuka, Psunja i Moslavacke gore. Iz mezozoika prevladavaju karbonatne stijene (dolomiti i vapnenci) u krsu i to najvise na Banovini, Kordunu, Gorskom kotaru, Velebitu, Lici i Dalmaciji. Najmladje stijene su kenozojske starosti (klasticni sedimenti) na podrucju panonskog i peripanonskog prostora.Gradja i sastav reljefa Hrvatske odredjeni su dugom geoloskom prosloscu. Od najranijeg prekambrija do sadasnjeg kenozoika (tj. holocena) na reljef Hrvatske uticale su endogene i egzogene sile i procesi u prostoru trokuta Azija - Evropa - Afrika.

PLANINE

Najduza hrvatska planina – Velebit.

Veliki planinski lanci Hrvatske izdigli su se pod uticajem konvergencije (podvlacenja) dviju velikih svjetskih litosfernih ploca. S juga je to sjeveroafricka, a sa sjevera i istoka euroazijska litosferna ploca. Tercijarnom ili alpskom orogenezom nastali su tako Dinaridi, najznacajniji planinski lanac u Hrvatskoj. Prostori iznad 1500 metara cine tek 0,11 posto ukupnog hrvatskog teritorija. Medju tim planinama nalaze se:

Dinara (Dinara 1831 m) Kamesnica (Kamesnica 1810 m) Biokovo (Sv. Jure 1762 m) Velebit (Vaganski vrh 1758 m) Pljesivica (Ozeblin 1657 m) Velika Kapela (Bjelolasica 1533 m) Risnjak (Risnjak 1528 m) Svilaja (Svilaja 1508 m) Snjeznik (Snjeznik 1506 m)

Hrvatska je uglavnom nizijski prostor (do 200 m nalazi se 54% ukupnog teritorija). Najveci dio niske Hrvatske nalazi se u ravnicarskom panonskom i brezuljkastom peripanonskom prostoru. Ostatak niske Hrvatske cine krske zaravni i flisne doline u Istri, Ravnim kotarima i na nekim ostrvima.

JADRANSKO MORE I OBALA

Obala Jadranskog mora nastala je transgresijom (izdizanjem) morske razine za gotovo 100 metara. Tako su sinklinale (udubljenja) postale morski kanali, a antiklinale (uzvisenja) ostrva. Jedinstvenost oblika tako nastale obalne crte naziva se, strucnom terminologijom, dalmatinski tip obale.Hrvatska je poznata po svojoj pomorskoj tradiciji koju duguje Jadranskom moru. Od svog dolaska na ova podrucja Hrvati su odmah iskoristili prednosti koje je pruzalo more. Hrvatska je medjuostalom poznata po svojem plavom moru, turizmu, brodogradnji, ribarstvu i pomorstvu.Povrsna Jadranskog mora iznosi 135.595 km², a od toga 31.067 km² cini obalno more pod upravom Hrvatske (po Hrvatskoj). Hrvatskim nastojanjima da proglasi tzv. privredni pojas (dio epikontinentalnog mora) protivi se Slovenija. Duzina Jadranskog mora iznosi 783 km, a prosjecna sirina 248 km.

Hrvatska obala Jadranskog mora jedna je od najrazvedenijih u svijetuJadransko more se pruza longitudinalno sa smjerom Dinarida, tj. u smjeru sjeverozapad-sjeveroistok. Jadransko more zapravo je veliki zaliv mnogo veceg Sredozemnog mora. Dvije trecine Jadranskog mora nije dublje od 200 metara, te predstavlja podrucje plicaka ili selfa. Prosjecna dubina mu je 173 metra, a najveca dubina od 1233 m izmjerena je u juznojadranskoj zavali. Jadransko more dijeli se u cetiri regije:

• Sjeverozapadni plicak (dubine do 50 metara)

• Jabucka morska udolina (do 243 m)

• Palagruski poprecni prag (do 130 m)

• Duboka juznojadranska zavala (najveca dubina 1233 m)

Temperatura jadranskog mora krece se od 22 i 25 °C ljeti i 5 do 15 °C zimi. Prozirnost i modrina daleko su vece od drugih mora, te prozirnost iznosi i do 56 metara. Morske mijene su pojacane zbog plimnog vala iz Sredozemnog mora kojem treba 12 sati da obidje cijeli Jadran. Morske struje su slabog intenziteta i krecu se uz grcku, albansku, crnogorsku, bosansku i hrvatsku obalu, a vracaju se uz italijansku. Na svom ulasku u Jadran morske su struje duz hrvatske obale tople, dok su uz italijansku hladne. Slanoca ili salinitet Jadranskog mora iznosi 38‰ sto je vise od svjetskog prosjeka. Jadran je bogat brojnim hemijskim sastojcima od kojih su neki korisni (silikati, nitrati, fosfati, magnezij, kalij ...), a neki ekoloski stetni (deterdzenti, amonijak, ulja, masnoce ...). Za zivot u moru ipak je najvaznija koncentracija kisika koja je veca od prosjeka.Jadransko more obiluje biljni i zivotinjskim svijetom. Brojne vrste riba, sisara, mekusaca, planktona, algi, rakova, spuzvi i brojnih drugih vrsta. Zbog svega toga Jadransko more pruza mogucnosti za razvoj turizma i ribarstva.Obala Jadranskog mora nastala je transgresijom (izdizanjem) morske razine za gotovo 100 metara. Tako su sinklinale (udubljenja) postale morski kanali, a antiklinale (uzvisenja) ostrva. Jedinstvenost oblika tako nastale obalne crte naziva se, strucnom terminologijom, dalmatinski tip obale.Hrvatska je poznata po svojoj pomorskoj tradiciji koju duguje Jadranskom moru. Od svog dolaska na ova podrucja Hrvati su odmah iskoristili prednosti koje je pruzalo more. Hrvatska je medjuostalom poznata po svojem plavom moru, turizmu, brodogradnji, ribarstvu i pomorstvu.Povrsna Jadranskog mora iznosi 135.595 km², a od toga 31.067 km² cini obalno more pod upravom Hrvatske (po Hrvatskoj). Hrvatskim nastojanjima da proglasi tzv. privredni pojas (dio epikontinentalnog mora) protivi se Slovenija. Duzina Jadranskog mora iznosi 783 km, a prosjecna sirina 248 km.

OSTRVA

Hrvatska s pravom nosi naziv "zemlja hiljadu ostrva." Od 1233 jadranskih ostrva, ostrvca, hridi i grebena u hrvatskom dijelu jadranske obale nalazi se njih 1185. Od tih 1185 ostrva, ostrvca, hridi i grebena njih 718 su ostrva od kojih je 66 nastanjeno. Najveca ostrva su:

1. Krk (405,78 km²)

2. Cres (405,78 km²)

3. Brac (394,57 km²)

4. Hvar (299,66 km²)

5. Pag (284,56 km²)

6. Korcula (276,03 km²)

7. Dugo ostrvo (114,44 km²)

8. Mljet (100,41 km²)

9. Vis (90,84 km²)

10. Rab (90,26 km²)

    Ostrvo s najvisom nadmorskom visinom je Brac s Vidovom gorom visokom 780 m, a nakon njega slijede Cres (639 m) i Hvar (628 m). Najduzu obalu imaju Pag (269,2 km), Hvar (254,2 km) i Cres (247,7 km).

RIJEKE I JEZERA

Rijeke u Hrvatskoj pripadaju dvama slivovima: crnomorskom i jadranskom slivu. Oko 62% rijeka Hrvatske pripada crnomorskom, dok ostatak od 38% pripada jadranskom slivu. Granicu izmedju ta dva sliva cini razvodnica ili vododjelnica koja ide vrhovima dinarskih planina. Deset najduzih rijeka u Hrvatskoj su:

1. Dunav (ukupno 2857 km; u Hrvatskoj 188 km)
2. Sava (ukupno 945 km; u Hrvatskoj 562 km)
3. Drava (ukupno 707 km; u Hrvatskoj 505 km)
4. Mura (ukupno 438 km; u Hrvatskoj 53 km)
5. Kupa (ukupno 296 km; u Hrvatskoj 296 km)
6. Neretva (ukupno 225 km; u Hrvatskoj 20 km)
7. Una (ukupno 212 km; u Hrvatskoj 120 km)
8. Bosut (ukupno 186 km; u Hrvatskoj 151 km)
9. Korana (ukupno 134 km; u Hrvatskoj 134 km)
10. Bednja (ukupno 133 km; u Hrvatskoj 133 km)

Dunav je druga po duzini evropska rijeka koja izvire u Schwarzwaldu (Crna suma), a utice u Crno more. Osim Hrvatske Dunav povezuje jos 7 drzava i cini jedan od glavnih rijecnih plovnih putova u Evropi. Glavna hrvatska rijecna luka na Dunavu je Vukovar, koji u zadnje vrijeme sve vise razvija mogucnosti rijecne luke, tj. rijecnog prometa.Sava je najznacajnija i najdulja hrvatska rijeka (prema ukupnoj duzini vodotoka u RH). Karakterizira je kisni ili pluvijalni rezim, a zbog velike protocnosti od skoro 2000 km³/s pogodna je za plovidbu od Siska nizvodno. Za poboljsanje hrvatskog rijecnog plovnog puta trebao bi se izgraditi vec isplanirani plovni kanal Sava-Dunav izmedju Samca i Vukovara.Drava od svog izvorista u italijanskim Dolomitima povezuje Austriju, Sloveniju, Hrvatsku i Madjarsku. Ima snjezno-kisni ili nivalno-pluvijalni rezim. Zbog bogatstva vodom koristi se za opskrbu elektroenergetskog sistema energijom iz nekoliko hidroelektrana. Plovna je od Donjeg Miholjca, a glavna luka je Osijek. Drava je na svom utoku u Dunav stvorila prirodni rezervat Kopacki rit koji je staniste brojnih vrsta ptica.Najvaznije rijeke jadranskog sliva jesu Neretva i Cetina. Neretva je poznata po svojoj plodnoj delti u kojoj uspijeva juzno voce, dok je Cetina poznata po hidroelektrani "Peruca" i umjetno stvorenom Peruckom jezeru. Ostale rijeke su u Istri (Dragonja, Mirna, Rasa i Boljuncica) i Dalmaciji (Zrmanja, Krka, Cikola, Jadro).

Poseban su fenomen rijeke ponornice (Pazincica, Lika, Gacka, Krbava) koje poniru u pukotinama u vapnencu, a zavrsavaju u moru gdje stvaraju vrulje (podrucje na morskoj povrsini koje izgleda kao da voda vrije).Hrvatska ne obiluje jezerima, pa su stoga napravljena brojna umjetna jezera radi ribarstva (ribnjaci) ili iskoristavanje hidroenergije. Najpoznatiji ribnjaci su Jasinje ili Jelas kod Broda (20 km²), Siscani kod Cazme (18 km²), Koncanica kod Grubisnog polja (oko 14 km²). Najvece umjetno jezero je akumulacija Perusko jezero (oko 13 km²). Ostala poznatija umjetna jezera su Butoniga u Istri, Lokvarsko i Fuzinsko jezero u Gorskom kotaru, Kruscicko u Lici, Dubravsko jezero na Dravi. Najvece prirodno jezero je Vransko jezero kod Biograda (30,7 km²). Vazno prirodno jezero na Cresu je Vransko jezero povrsine 6 km². Ostala znacajnija prirodna jezera su Prokljansko jezero, Visovacko jezero, Veliko i Malo jezero na Mljetu, Bacinska jezera kod Ploca, Crveno i Modro jezero kod Imotskoga. Naljepsa i najpoznatija jezera su Plitvicka jezera, koja su najstariji nacionalni park u Hrvatskoj, a uvrstena su u svjetsku prirodnu bastinu UNESCO-a.